Plodna i obradiva zemlja, znatna rudna bogatstva, pitoma klima i povoljan geografski položaj osigurali su da šipovački kraj bude nastanjen od najranijih vremena.  

Podatak da su se Rimljani kupali u Šipovu te da se kod rječice Vaganac nalaze jedan od najstarijih rimskih natpisa u Bosni, iz 1. stoljeća, gradine iz bronzanog i gvozdenog doba, čak 12 nekropola sa 467 stećaka, govori o bogatstvu kraja historijskim naslijeđem.

Zadovoljni sezonom

Šipovo sa svojim prirodnim bogatstvima i ljepotama rijeka i planina pruža idealne uvjete za razvoj i bavljenje turizmom u svim njegovim oblicima. Ovaj gradić, prema posljednjem popisu, broji nešto više od 10.000 stanovnika, raspolaže brojnim prirodnim, kulturno-historijskim spomenicima i vjerskim objektima.

Na teritoriji šipovačkog kraja nalaze se atraktivni, prirodni i turistički prostori kao što su izvori rijeka Pliva i Janj, Janjske otoke, ušće Sokočnice u Plivu, ušće Janja u Plivu, Vaganjska pećina, manastir Glogovac, Olićko jezero, Soko grad te prašumski rezervat Janj.

U Šipovu se nalazi nekoliko lokacija s dobrim uvjetima za razvoj zimskog turizma. Ovi predjeli u ljetnom i u zimskom periodu pružaju odlične uvjete za psihofizičke pripreme sportista.

Vodenički točkovi koji proizvode brašno te neizbježna pastrmka zaštitni su znak Šipova, čiji se potencijal pretvorio u eko-turističku zonu. Ljepote plivskih izvora i janjskih otoka nezaobilazne su za veliki broj posjetilaca, a na njima je zaživio i bogat seoski turizam.

- U toku sezone traži se krevet više. Svi kapaciteti su popunjeni, počevši od kompleksa na izvoru Plive, hotela u gradu te nešto više od 20 seoskih domaćinstava koja su skoro sva sklopila ugovore s našom turističkom organizacijom - kazuje Božana Rošić-Ilić, stručna saradnica u Turističkoj organizaciji Općine Šipovo.

Šipovo je poznato i po flajfišingu, ribarenju na mušicu, a na Plivi su održani Evropsko i Svjetsko prvenstvo.

Na stazama od osam kilometara mušičarskog revira, svaki zaljubljenik može pronaći vrhunsko mjesto za flajfišing, a rijeka Pliva bogata je lipljenom ili autohtonim potočnim pastrmkama.

- Zadovoljni smo ovom sezonom, najviše turista do sada je bilo vezano uz ribolov, a najviše nam dolaze iz Španije, Holandije, Engleske i Belgije. Dosta je aktuelan taj ribolovni turizam, a Pliva nudi idealne lokacije za takav vid rekreacije - ističe Rošić-Ilić.

Organizirani lov za posjetioce na području Šipova ima tradiciju dugu 35 godina. Od visokotrofejne divljači na šipovačkoj regiji mogu se pronaći medvjed, vuk, divlja svinja, tetrijeb i sitna divljač poput zeca, lisice, prepelice, šljuke i divlje patke.

Unapređivanjem postojećih i gradnjom novih turističkih objekata, Šipovo bi stvorilo sve preduvjete za razvoj masovnijeg turizma.

Što se tiče gastronomije, ona se uglavnom bazira na ribljim specijalitetima. U brojnim objektima na vodi u Šipovu po niskim i prihvatljivim cijenama možete pojesti veoma kvalitetnu i obilnu riblju porciju.

Jedno takvo je i seosko domaćinstvo i ribnjak „Pašter“ u selu Lubovo, na istoimenoj rijeci, udaljeno dva kilometra od grada Šipova. Do sela se lako stiže asfaltnim putem.

Osim toga, nude usluge smještaja u seoskom starinskom ambijentu te domaću, organsku hranu pripremanu na starinski, ali i moderan način.

Biser prirode

Janjske otoke lokalno su izletište, ali iz godine u godinu imaju sve više posjeta i iz okolnih gradova i iz cijele Bosne i Hercegovine. Ovo izletište na rijeci Janj specifično je po bujnom zelenilu, ali najviše po vodenim rukavcima, kaskadama i vodopadima.

U Janjskim otokama možete unajmiti sobe u seoskim domaćinstvima i dužim boravkom na ovom čarobnom mjestu priuštiti sebi luksuz upoznavanja i uživanja u nesvakidašnjem mjestu i tradicionalnom načinu življenja.

Na ovoj lokaciji svake godine u julu održava se muzički ZET Fest, jedan od značajnih i neizostavnih regionalnih događaja koji je, zahvaljujući izvođačima, izuzetno atraktivan za veliki broj posjetilaca iz cijelog regiona.

Izvor Plive

Jedan od najvećih izvora pitke vode u Evropi ujedno je i jedna od najvećih turističkih atrakcija Šipova, a u pitanju su izvori rijeke Plive, koji su od centra ovog grada udaljeni oko sedam kilometara.

U selu Pljeva, koje se nalazi u podnožju planine Vitorog, u netaknutoj prirodi koja i u toplim ljetnim danima odiše svježinom i zelenilom, tri vrela sjedinjuju i čine rijeku Plivu, koja se nakon 33 kilometra, praveći vodopad u Jajcu, ulijeva u plahoviti Vrbas.

Fotosafari, biljni i životinjski svijet

Očuvanost prirode, raznovrsnost i raznolikost staništa te specifični klimatski uvjeti pogodovali su razvoju i postojanju veoma bogatog biljnog i životinjskog svijeta.

Tako da na području Šipova možete otkriti neke vrste koje su davno iščezle na drugim mjestima. Na proplancima između šumovitih brda rastu brojne zaštićene vrste. Uberite pogledom ili objektivom svog fotoaparata ljubičicu, ciklamu...

Avanturisti, istraživači, rekreativci i ljubitelji pedalanja na dva točka imaju staze od 8 do 55 kilometara, različitih uspona i težine, pored samih rijeka ili šumovitog brda. To je prava oaza za bavljenje biciklističkim sportom.

Zbog okolnih planina i predivnih pejzaža, Šipovo je pravo mjesto za planinarske pohode. Individualci i avanturisti mogu krenuti sami markiranim stazama, a za one koji to žele, na raspolaganju su i stručni vodiči.

Historijski podaci 

1. Arheološka i historijska istraživanja dokazala su da se u Šipovu život odvijao u kontinuitetu duže od 4.000 godina. 
2. U doba rimske uprave, koja je trajala od 1. do 6. stoljeća, Šipovo je imalo strateški važan značaj, a kroz njega je prolazila magistrala „Solarski put“ (od Solina do Servitiuma, današnje Bosanske Gradiške). 
3. U avarskoj provali na šipovački kraj nastradala su rimska naselja. Do njihovog potpunog uništenja i satiranja antičkog života došlo je početkom 7. stoljeća najezdom Slavena. 
4. Stvaranjem srednjovjekovne bosanske države, Šipovo dobiva na prvorazrednom značaju, a geostrateških i komunikacijskih motivi bili su ponovo presudni. Nema nikakve dileme da je današnje prvobitno jezgro Šipova u srednjem vijeku nastalo oko Sokol grada, koji se prvi put spominje 1363. godine 
5. Nahija Sokol bila je središte župe Pliva, osvojena je od Turaka 1463. godine, a nakon ugarskih osvajanja Osmanlije su je povratile 1495. godine, da bi od 1518. bila potpuno u osmanskoj vlasti. 
6. U Gerzovu prekoputa turbeta Alije Đerzeleza sagrađena je Džaferbegova kula.