Kada smo prije skoro dvije godine na istim ovim stranicama pisali o trakavici zvanoj policijski komesar Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), nije bilo teško predvidjeti, iako su akteri te priče javnost uvjeravali u suprotno, da će cijeli mandat Ilije Lasića, šefa policije, biti obilježen sudskim procesom.

Bez Bošnjaka

Početak trakavice o Lasićevom imenovanju seže u septembar 2014. godine, kada ga je na funkciju policijskog komesara imenovao Nezavisni odbor u krnjem sastavu, bez bošnjačkih članova, tada na čelu s Ivom Karačićem.

Općepoznata je činjenica da Nezavisni odbor ne može imenovati kandidate, što je nedugo nakon pobune Kluba Bošnjaka u Skupštini HNK potvrdilo i Kantonalno tužilaštvo, no, uprkos tome, Denis Lasić, tadašnji premijer HNK, postavio je svog prezimenjaka na ovu poziciju.

Vlada HNK nikada nije imenovala Lasića za šefa policije, a iako je taj problem naslijeđen, kako to često ističe sadašnji premijer HNK Nevenko Herceg, Vlada na čijem je čelu, a koja funkcionira po principu „šest-šest“ između HDZ-a BiH i SDA, nije iznjedrila rješenje.

Iako je predsjednik Kantonalnog odbora SDA HNK Edin Mušić 1. jula 2015. godine, poslije potpisivanja koalicijskog sporazuma sa HDZ-om, novinarima izjavio da će u roku od 30 dana, nakon sagledavanja stanje, biti potpisan aneks sporazuma, to se nije dogodilo.

Zanemarene presude

Makar javno nije izrečeno, a kako god, Lasića niko nije pomaknuo s pozicije komesara. Čak ni sudske instance, čijim je presudama, u konačnici i Vrhovnog suda Federacije BiH, utvrđeno da je njegovo imenovanje bilo nezakonito.

Tu pravnu bitku je izvojevao Lasićev protukandidat Amir Begić na čiji su se sudski postupak skoro u pravilu pozivali u SDA. Od pravosnažne sudske presude o nezakonito imenovanom komesaru prošla je skoro godina, a Lasiću za mjesec istječe osporeni mandat. Jedina reakcija koja je uslijedila na tu presudu bila je uskraćivanje plaće Lasiću, koju mu je obustavio ministar finansija Adnan Faladžić (SDA), nakon čega mediji šefa policije prozivaju volonterom.

Iako je pitanje policijskog komesara godinama u ovom kantonu kamen spoticanja između HDZ-a i SDA, ipak nije se dalo naslutiti da će ove dvije stranke u svom političkom natezanju užasno srozati MUP HNK, ovu nekad respektabilnu instituciju.

Jer, s početkom trakavice s policijskim komesarom „plava vlast“ u HNK je tonula sve dublje.

Tako je šokantna činjenica da u ovom trenutku u MUP-u HNK nedostaje gotovo 300 policijskih službenika.

Njih 80 u prošli četvrtak je položilo svečanu zakletvu. Primljeni su nakon skoro tri godine od raspisivanja konkursa, a na koji način javnost nije dobila odgovore. Za prijem policajaca MUP nema nadležnih tijela, poput Policijskog odbora, i to već četiri godine upravo zbog priče „povuci-potegni“ među koalicijskim partnerima, odnosno činjenice da kandidate predlaže policijski komesar.

Poznato je da je za potrebe konkursne procedure 80 policajaca bio aktiviran stari policijski odbor, no na koji način su dobili rješenje ostala je enigma.

- Mi smo apsolutno sukladno zakonu otklonili sve probleme koji su bili vezani uz prijem ovih policajaca. Vrlo skoro ćemo, siguran sam, odblokirati proces prijema novih 100 kadeta, tako da u nekoj užurbanoj proceduri stignemo nedostatak broja policijskih službenika koji nas opterećuje već duže – kaže ministar policije HNK Slađan Bevanda (HDZ BiH).

Premijer HNK Nevenko Herceg (HDZ BiH) priznaje da „imamo određenih prijepora“.

- Nadam se da će ova parlamentarna većina do konca mandata iznaći rješenja da se ta prijeporna pitanja koja su naslijeđena odranije riješe - iznosi Herceg.

Kakav je motiv

No, sve ovo vrijeme uz preostale časne policajce koji su dovedeni na najniže grane te se nisu uspjeli domoći penzije kao mnoge njihove kolege itekako trpe građani.

Uopće ne čudi, kaže nam skupštinski zastupnik Aner Žuljević (SDP) da su ljudi u potpunosti izgubili povjerenje u sigurnosni sistem. Javašluk s prijemom ljudi i nivo netransparentnosti procesa unutar MUP-a, kako iznosi, samo su potvrdili da je politika duboko kontaminirala ovaj segment sistema.

- Posljedice zbog ovog slučaja s komesarom su vrlo zabrinjavajuće, jer se šalju poruke nepoštivanja pravosudnih institucija. Žalosno je da se osporava implementacija presuda od MUP-a. Pitanje je kakav je motiv da neko dolazi na posao godinu i ne prima plaću. Ovakvo ponašanje samo potvrđuje da je aktuelni komesar faktički politički vrlo zavisan u smislu njegovog ponašanja, a bojim se i finansiranja - potcrtava Žuljević.

Njegov kolega iz Skupštine HNK Anel Kljako (SBB) upozorava da MUP HNK opterećuju brojni problemi organizacione i funkcionalne prirode - od spornog političkog pitanja komesara, neadekvatne popunjenosti ljudskim resursima, netransparentnih konkursa za prijem novih kadrova, zastarjelosti opreme, neadekvatne obuke, nedovršenih sudskih procesa po žalbama uposlenika MUP-a do nedovoljne saradnje s drugim subjektima u društvu.

- SDA i HDZ partnerstvo u pogledu kadroviranja u MUP-u HNK ne može odgovoriti sigurnosnim problemima u HNK - mišljenja je Kljako.

Tačka na „i“ u cijeloj ovoj priči jeste i prekid procesa izbora i imenovanja Nezavisnog odbora.

Procedura je pokrenuta lani u septembru i naprasno prekinuta. I o tome svi nadležni šute.

Nema činovanja i unapređenja

Koliko, s druge strane, vlasti drže do policije najbolje govori činjenica da su u nizu budžetskih korisnika kao posljednji započeli pregovarački proces s Kantonalnom vladom radi potpisivanja kolektivnog ugovora i rješavanja brojnih problema koji ih tište. Prioritet su im isplate potraživanja po pravosnažnim sudskim presudama. Njihove tužbe teške su oko 13 miliona KM. Policajci traže i povećanje plaća, ali i uz popunu radnih mjesta, činovanje i unapređenje. Upravo zbog nepostojanja bitnih policijskih tijela većina policajaca su po činu početnici, potvrđuje predsjednik Sindikata Nail Balić.

- Potrebno je formirati sva neophodna tijela unutar Ministarstva, od Policijskog odbora do komesara, i onda će se moći realizirati i popuna radnih mjesta i činovanje i unapređenje - rekao nam je Balić.

 Neovlašten pristup sigurnosnim i povjerljivim informacijama

- Postavlja se pitanje i neovlaštenog pristupa sigurnosnim i povjerljivim informacijama koje fiktivni komesar danas ima zloupotrebom pozicije uz političko mentorstvo. Uglavnom, sistem koji bi trebao da štiti društvo od pravne anarhije je postao sam po sebi anarhičan, politički kontaminiran i sve manje funkcionalan s aspekta misije za koju ga građani plaćaju porezima. Nažalost, bojim se da je ovo sve rezultat političkih hobotnica SDA i HDZ koji ni po koju cijenu ne žele izgubiti kontrolu nad policijom. Nama treba hitna depolitizacija struktura i vraćanje struke kako bismo se počeli izvlačiti iz ambisa - ističe Žuljević.