U prvoj polovini ove godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na isti period lani, a putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini - pokazale su analize statistike prikupljene putem portala "Posao.ba", kompanije "Kolektiv" d.o.o.

Voditeljica Odjela projekata u kompaniji "Kolektiv" Nermana Ajanović-Hajdarpašić kazala je danas da su poslodavci u ovom periodu primili 157.687 prijava za posao putem portala "Posao.ba", dok se u prosjeku na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba. Ovo predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

- One kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala - prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i finansije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje – dodala je Ajanović-Hajdarpašić na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama "Networksa" u Sarajevu.

U prvoj polovini ove godine, najtraženija zanimanja su bila trgovac, konobar, građevinski radnik, radnik u proizvodnji, call agent, komercijalista, vozač, programer, kuhar i električar.

Ajanović-Hajdarpašić je navela da je broj oglasa iz inozemstva iznosio devet posto od ukupnog broja oglasa te da to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Broj prijava za rad u inozemstvu iznosio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 2.998. Za rad u inozemstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

- Niko ne može pouzdano odgovoriti na pitanje, koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inozemstvo. Međutim, zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala gotovo 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je, s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske, sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini, i taj trend samo raste -   istakla je Ajanović-Hajdarpašić.

Osim zdravstvenih radnika i inžinjera, o kojima se najčešće govori kada je riječ o Njemačkoj, njihovi podaci, kako je dodala ona, govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.

Za naše ljude najatraktivnije su evropske zemlje - Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška.

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je evidentno da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u zemlji, a što se kratkoročno ne može učiniti.

- Potrebno je rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno u saradnji s poslodavcima, uskladiti upisne kvote s potrebama tržišta rada, omogućiti više prakse kako u srednjim školama tako i na fakultetima te uložiti više napora i resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi - kazala je Ajanović-Hajdarpašić.