Život u Bosni i Hercegovini je takav da mnogi planiraju odlazak u zemlje gdje se cijene radnici i građani i gdje se može zaraditi dovoljno novca za život dostojan čovjeka.

Takvih je, statistike kažu, čak 90 posto. Ipak, ima i onih koji se ne mogu požaliti. Zarađuju basnoslovne cifre na kojima bi im pozavidjeli čak i u Holivudu.  

Naime, u septembru najviša plaća u Federaciji BiH iznosila je čak 293.185,93 KM! Ova vrtoglava cifra isplaćena je u bankarskom sektoru, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH, koji u velikoj mjeri oslikavaju socijalnu nejednakost koja je prisutna u našoj zemlji, koja je jedna od najnerazvijenijih zemalja u Evropi. 

 Svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno

- Na isplaćeni iznos plaće obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi. S obzirom na to da je ova plaća isplaćena u jednom mjesecu, može se pretpostaviti da ovaj iznos, osim mjesečne redovne plaće, sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice u tom mjesecu – kazala je za „Avaz“ Adisa Hamzić, stručni savjetnik za odnose s javnošću u Poreznoj upravi FBiH.

Međutim, druga strana priče govori o nevjerovatnom siromaštvu ogromnog broja ljudi. Podaci do kojih smo došli pokazuju da je bez posla i dalje pola miliona građana, a čak 15 posto ih živi u apsolutnom siromaštvu, što znači da imaju mjesečna primanja niža od 235 KM. Ovi podaci Ujedinjenih naroda (UN) navedeni su u izvještaju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI), u kojima je istaknuto i da 17,9 posto bh. stanovništva živi s primanjima manjim od 416 KM mjesečno! 

- Skoro svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Zbog opće besperspektivnosti sve je prisutniji odlazak mladih iz BiH – navodi se u analizi CCI-ja.

Koliko je doista stanje „crno“, jasno je i iz podataka Svjetske banke u kojima se navodi da milion stanovnika naše zemlje živi na granici siromaštva, a od toga njih više od 600.000 živi ispod te granice.

Prema analizama, oko 30.000 stanovnika BiH ne umire od gladi samo zahvaljujući hrani koju besplatno dobivaju u narodnim kuhinjama. Posebno dramatična je procjena da oko 200.000 zaposlenih radi za minimalnu mjesečnu plaću od oko 370 maraka, a da otprilike isti broj zaposlenih svaki dan ide na posao, ali redovno ne dobiva plaću niti im se uplaćuju doprinosi!

Ovoj brojci treba dodati 270.000 penzionera, koji su najsiromašniji u našoj zemlji. O mjesečno dobivaju 348 maraka i njihova primanja su 700 puta manja od najviše plaće koja se isplaćuje u Federaciji.

- Trenutno najniža penzija iznosi 348 KM, a prosječna je sada 400 KM. Prema meni, rješenje je u progresivnom oporezivanju i uplati doprinosa na ukupne isplate, tako bi se sigurnije punio i Fond Federalnog zavoda PIO, a s tim i stvarali uvjeti za povećanje penzija – kaže Mehić.

Za Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, neprihvatljive su ovolike socijalne razlike.

- Ako je najviša isplaćena plaća u suštini 723 najniže plaće, onda to dovoljno govori da ona priča o pokušaju stvaranja jednog malog broja superbogatih u odnosu na ogroman broj siromašnih ljudi definitivno ima smisao. Iz ovih podataka može nam biti jasnije zašto je Vlada Federacije, s Fadilom Novalićem na čelu, čitavu prošlu godinu zamrznula socijalni dijalog i odbila pričati o povećanju najniže i ostalih plaća u Federaciji BiH. Najvjerovatnije jer žele da privilegirani sloj društva ima ovako enormno visoke plaće – kaže Šatorović.

Navodi da plaće i ostalih radnika moraju biti dostojne, tj. da se od rada može živjeti.

- Dakle, radnik treba da normalno živi i izdržava svoju porodicu, a ne da se svakodnevno zadužuje i preživljava od plaće do plaće. Jer, prave potrebe koje imaju radnici su dosta veće, a primanja ne mogu pokriti ni šestinu tih potreba – navodi Šatorović.

 Što je legalno stečeno nije problem

Podsjeća da kod privatnih poslodavaca prosjek plaća od neto zarade je dosta nizak, primanja su od 450 do 650 KM i dvostruko su niže od prosječnih plaća budžetskih korisnika.

Izudin Kešetović, bivši univerzitetski profesor ekonomije, istakao je da su primanja koja su legalno stečena opravdana.

- Mi, ekonomisti, to samo gledamo kao postavku jesu li tolike plaće stečene u legalnim tokovima novca, jesu li plaćeni porezi, je li to proističe iz poslovne aktivnosti ili nekih drugih tokova. Što je legalno stečeno nije problem. Je li ono moralno ili nije, to ekonomija kao pojam ne poznaje. Neko je bogat, prebogat, neko nije nikako, tako sistem to producira, te socijalne razlike društava – stava je Kešetović.

U zemlji općeg siromaštva kakva je BiH gotovo nevjerovatno zvuči i podatak da imamo 92 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od deset milijardi maraka, i čak 617 superbogataša.

Političari rekorderi po primanjima

Para ima, pare nisu problem barem za političare.  Ako se primanja šefova država usporede s prosječnim plaćama u regiji, dolazi se do zaključka da oni mjesečno primaju daleko više od prosjeka u svojim zemljama.  

Rekorderi su, ipak, predsjednik Kosova i trojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.  Mjesečna plaća Hašima Tačija je gotovo osam puta viša od prosječne plaće na Kosovu, a Šefika Džaferovića, Željka Komšića i Milorada Dodika sedam puta u odnosu na prosječnu zaradu u Bosni i Hercegovini. 

Trostruko višu plaću od prosjeka u svojim zemljama primaju predsjednici Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Iako je plaća predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najmanja među kolegama iz regije, i on zarađuje duplo više u odnosu na prosječnu plaću u Srbiji.