Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, upozorila je na alarmantno zagađenje zraka te prozvala nadležne za odgovornost. Ističe da monitoring mjerenja kvaliteta zraka u BiH godinama pokazuje da postoji prekoračenje graničnih vrijednosti.  

- Nažalost, tek sada svi pričaju da postoji problem. Ovo zagađenje nije nikakva novina, samo što situacija postaje alarmantnija u zimskom periodu, kada su povećane koncentracije. Deset godina, evo, mi u Tuzli upozoravamo da postoje povećane koncentracije zagađujućih materija, niko ne reagira. Sada umjesto da nadležne institucije analiziraju situaciju i naprave neke mjere, u Tuzli i u BiH se samo čeka da prođe zima – upozorila je Agić.  

Na pitanje šta su nadležni trebali uraditi, kazala je da se moglo puno toga.

- U svakom slučaju, od lokalnog do državnog nivoa, svi su odgovorni što se gušimo u smogu. Treba shvatiti da je problem zagađenja zraka važan za građane, da uništava njihovo zdravlje, da je to ubica u Bosni i Hercegovini te da se zajednički svi moramo boriti protiv toga. Mi više pričamo o drugim problemima nego o ovom koji ubija naše građane – kaže za „Avaz“ Agić.

Ona se osvrnula i na uzroke zagađenja zraka.

- Dok Evropa ide dekarbonizaciji, mi i dalje želimo da gradimo termoelektrane, osim toga, ljudi lože šta hoće u kućama, uglavnom ugalj visokosumporni, imamo i fosilna goriva, ugalj koji nas guši iz industrije, a zatim dolazi saobraćaj, stara vozila... Svaka lokalna zajednica trebala bi napraviti plan mjera za narednih pet godina u kojem će napraviti vremenski plan, i iz godine u godinu rješavati korak po korak, tako da bi se napravili pomaci. Samo da odu do domaćinstava i savjetuju šta da lože, šta da ne lože, već bi napravili pomak, a mi ni to ne radimo. A, kada posmatramo velika ložišta, prije svega nužno je smanjivanje emisija, jednostavno, dosta je više da se radi na štetu građana. Kada dođe do oboljenja, tada su građani prepušteni sami sebi – navodi Agić.

Napominje i da zdravstveni eksperti, kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozoravaju da je ovo zagađenje kancerogeno.

- I postoje kratkoročne i dugoročne štete. Sporadične analize govore da u Tuzli imamo epidemiju karcinoma, ali to niko ne želi ozbiljno da prihvati i analizira. Imam osjećaj da se takva istraživanja zakoče i da se ne da javnosti prava slika. Dakle, o ovom lancu nedostaje reakcija i zdravstvenih radnika, a tome treba dodati i da nemamo inspektore koji će kažnjavati sve redom ko bude odstupao od propisa – navodi ona.

Navodi da se BiH po stepenu zagađenja s evropskim zemljama ne možemo ni porediti.

- Evropa je davno riješila ovaj problem. Jednostavno, ljudi vole države i cijene svoje građane i poduzimaju određene mjere. Jedino još na Balkanu možete naći ovu situaciju prvobitno u BiH, pa Makedoniji, Kosovu i u Srbiji donekle. Samo se u ovim zemljama još govori o zagađenju zraka što se tiče Evrope. Drugi su te probleme riješili, izbacuju dizel-motore, a mi još puštamo da nam voze automobili koji nemaju nikakve standarde. Uveli smo standardizaciju kod pregleda motornih vozila, lijepimo naljepnice, a ne koristimo to što imamo. Kod nas može voziti kako ko hoće, može spaljivati šta hoće, a i industrija radi šta hoće.

Nažalost, stava je da ovaj problem neće biti riješen „preko noći“.

- Sigurno je da ćemo se cijelu zimu gušiti u smogu. Ništa se ne može uraditi od danas do sutra. Moglo bi se maksimalno preporučiti građanima i industrijskim pogonima manje korištenje uglja, zabraniti vožnju automobilima koji su ispod standarda 4. To bi se jednostavno moglo sada uraditi. Osim toga, možemo moliti Boga da puhne vjetar i padne kiša. To jedino građane BiH može spasiti u ovom momentu – ističe ona.

Zimski ekstremi

Ukazala je i kolika su po mjerenjima prekoračenja.

- Kada posmatramo satne granične vrijednosti, one mog biti prekoračene 24 sata u godini, a kod nas budu prekoračene između 600 i 700 puta. Govoreći o graničnim vrijednostima za čvrste čestice, preporučeno je na godišnjem nivou 25, kod nas se kreću iznad 50, dakle, one su dvostruko prekoračene na godišnjem nivou. Ono što je pogubno u zimskom periodu je da mi imamo ekstreme. Recimo, svjetska zdravstvena organizacija, kada one trebaju biti do 10, a kod nas dnevne budu i više od 300. Kada posmatramo sumpordioskid i dnevne koncentracije, one bi trebale biti prekoračene maksimalno tri puta,  a kod nas se to kreće pa i 50 dana su prekoračene. U to ne ubrajamo čvrste čestice jer one nemaju niti dnevne niti satne granične vrijednosti. Kada bismo gledali čvrste čestice, da imamo dnevne granične vrijednosti, pretpostavljam da to ne bi bilo 700 nego bi bilo dvostruko - upozorava Agić.

Nova vlast nas jedino može spasiti

Navodi da nova vlast može spasiti građane.

- Sada se konstituira nova vlast. Nadam se da će oni biti pametniji i da će više voljeti svoje građane te da će odmah krenuti u planiranje novih mjera za dugoročno smanjenje zagađenja u BiH. Oni su jedina nada, jer ovi koji su bili nisu nam pokazali da to žele – kazala je Agić, dodajući da odgovornost za nastalo stanje snose kako građani tako i vrh države, Predsjedništvo BiH.