Koliko pokvarene hrane uđe u našu zemlju i završi na trpezama bh. građana, pitanje je koje ovih dana izaziva ogromnu pažnju i zabrinutost javnosti. Poznato je da uvozimo prehrambene proizvode sumnjivog kvaliteta, a šokantni snimci iz jedne klaonice u Poljskoj, na kojima radnici kolju bolesne krave bez veterinarske kontrole, sa pravom su zabrinuli bh. građane.
Tačni podaci
Prema podacima Ureda za veterinarstvo BiH, u našu zemlju je samo prošle godine uvezeno skoro 6.000 tona goveđeg mesa.
- Svaka pošiljka mesa ili mesnih prerađevina obavezno prolazi kontrolu granične Veterinarske inspekcije BiH. Nije zabilježen uvoz pošiljki mesa koje ne zadovoljavaju propisane uvjete – rekli su nam iz Ureda.
Prema riječima direktora Agencije za kontrolu hrane BiH Džemila Hajrića, jedino u Uredu znaju ima li spornog mesa u BiH.
- Oni su institucija koja odobrava objekte iz kojih se uvozi u BiH. Na graničnim prijelazima kontroliraju taj uvoz – kaže Hajrić te dodaje da u posljednje vrijeme nisu imali prijava putem takozvanog sistema brzog uzbunjivanja.
S druge strane, stručnjaci, poljoprivrednici i domaći proizvođači neprestano upozoravaju da uvozimo hranu kojoj u Evropi istekne rok ili bude pokvarena.
- Moramo imati detaljan sistem kontrole. Na našem fakultetu postoje laboratoriji za kontrolu. Spremni smo pomoći nadležnima. Ne želim prepadati ljude da se uvoz često ne kontrolira, samo sam realan – kazao nam je dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo upozorava da sve češće izvozimo kvalitetnu hranu, a uvozimo smeće.
- Sramota je šta ova država radi. Prije rata smo izvozili 80 posto, a uvozili 20, a sad je obrnuto. Sve što se ne proda u svijetu ili mu istekne rok, završi u zemljama poput naše – rekao je Bićo.
Nema frižidera
Njegov kolega iz RS Vladimir Usorac smatra da je najveći problem taj što meso nema deklaraciju pa niko ne zna kad je životinja zaklana te kad je meso zaleđeno.
Kaže da je prilikom prošlogodišnje blokade granice u Bosanskoj Gradišci utvrđeno da na ovom graničnom prijelazu nema frižidera, gdje bi veterinarski inspektori mogli kontrolirati uvozno meso.
- Slična je situacija i s jajima, mlijekom, voćem i povrćem – smatra Usorac.
Špricanje antibioticima
- Meso koje jedemo, često dolazi iz zemalja u kojima životinja od rođenja do klanja i trpeze prođe put špricanja antibioticima i zamrzavanja po više puta. Također, voće i povrće koje uvozimo, savršenog je oblika, a puno je pesticida. Kore limuna i narandže premazane su smolama radi očuvanja svježine, a ta je smola kancerogena. Banane nam dođu zelene pa u transportu i na policama sazrijevaju – upozoravaju iz Udruženja za zaštitu potrošača.
