Sjevernoatlantski savez (NATO) ovih dana obilježava 70 godina postojanja i djelovanja, a radi se o najmoćnijem vojnom i političkom savezu koji je, uz brojne inicijative na globalnom planu, značajno utjecao na razvoj događaja u Bosni i Hercegovini. 

Odnos Alijanse i Bosne i Hercegovine tokom posljednje tri decenije rezultirao je pozivom nadležnim vlastima u BiH da pristupe donošenju prvog Godišnjeg nacionalnog plana (Annual National Plan - ANP), što je korak ka aktivaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP).

- Na sastanku održanom 5. decembra 2018. godine u Briselu, ministri vanjskih poslova država članica Saveza potvrdili su spremnost za nastavak podrške BiH na njenom reformskom putu te iskazali spremnost za prihvatanje prvog ANP-a BiH, čime je, zapravo, naš MAP iz uvjetnog prešao u aktivni status - podsjećaju iz Ministarstva odbrane BiH u odgovoru na Fenin upit u vezi s aktuelnim prioritetima i statusom euroatlantskih integracija, a povodom obilježavanja jubilarne NATO-ove godišnjice.

Navode kako u formalnom smislu BiH sada može nadležnim strukturama NATO-a predstaviti svoj prijedlog prvog ANP-a uz punu slobodu u izboru, utvrđivanju i ispunjenju onih ciljeva koji najviše odgovaraju trenutnoj situaciji i nacionalnim prioritetima u okviru pet poglavlja ANP-a.

- Prijedlog prvog ANP-a BiH bit će predmetom usaglašavanja s NATO-om te će po njegovom odobravanju od nadležnih institucija BiH i NATO-a, ANP postati okvir za koordinirano djelovanje, podršku i pomoć NATO-a, ali i instrument za praćenje i verifikaciju procesa implementacije planskih aktivnosti - pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Preciziraju kako je Komisija Vijeća ministara BiH za NATO integracijski proces već izradila Nacrt prvog ANP-a BiH, o čemu je predsjedavajući te komisije informirao Vijeće ministara BiH.

Usto, ističu kako su nadležne institucije BiH sada u poziciji odlučiti u kom sadržaju i kada će strukturama NATO-a biti predstavljen prvi ANP BiH.

- Premda odluka o spremnosti NATO-a da prihvati prvi ANP BiH nema izravnu vezu s dinamikom procesa evropskih integracija BiH, nesporna je činjenica da aktivan status MAP-a, također, podupire i osnažuje perspektivu za integraciju naše domovine u Evropsku uniju - smatraju u Ministarstvu odbrane BiH.

Istovremeno, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš vjeruje da će Bosna i Hercegovina ispuniti neophodne uvjete i postati članicom NATO saveza.

Uz čestitke povodom obilježavanja 70. godišnjice utemeljenja NATO-a, ističe kako je Alijansa, u kojoj je kolektivna sigurnost temeljni cilj svih njenih članica, od izuzetnog značaja za mir u svijetu.

- Vjerujem da će i Bosna i Hercegovina, odnosno svi njeni građani, ali i politički lideri donijeti odluku konsenzusom tako da i BiH ispuni onaj zakonom definirani uvjet i da u budućnosti postane zemlja članica NATO-a, čime ćemo i mi doprinijeti sigurnosti i stabilnosti naše domovine BiH, ali i svih njenih naroda i građana - poručila je ministrica odbrane BiH.

Referirajući se na ulogu NATO-a u reformskim procesima u BiH, s osvrtom na odbrambenu reformu i pomoć OSBiH, Pendeš podsjeća kako je od utemeljenja MOBiH na državnoj razini dosada većina NATO zemalja putem bilateralnih sporazuma pružila potporu izgradnji odbrambenih kapaciteta BiH, izražavajući zahvalnost svakoj od članica Saveza.

- Naravno, u svemu tome prednjače Sjedinjene Američke Države, ali i svaka druga članica u raznim vidovima saradnje je pomogla, od finansijske i materijalne, a i one pomoći koja se tiče edukacije pripadnika OS od vojničkog, dočasničkog, časničkog ali i generalskog kadra - navodi ministrica odbrane BiH.

NATO je osnovan potpisivanjem Sjevernoatlantskog sporazuma u Vašingtonu 4. aprila 1949. godine, a utemeljilo ga je 12 zemalja tadašnjeg zapadnog bloka. Sedam decenija kasnije, NATO okuplja 29 država, a u sjedištu Alijanse u Briselu u završnoj su fazi pripreme za prijem Sjeverne Makedonije kao 30. članice.

Cilj NATO-a je očuvanje sigurnosti i suvereniteta članica vojnim i političkim sredstvima. Ključna odredba Sjevernoatlantskog sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, odnosno njegov Peti član koji glasi: „Stranke su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.”

Osnova Sjevernoatlantskog saveza je Ugovor država članica, koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor. Ugovor priznaje i podržava njihova pojedinačna prava, kao i njihove međunarodne obaveze u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.

Suočen s novim globalnim izazovima, NATO je primoran da funkcionalnost i efikasnost ostvaruje stalnim ažuriranjem i prilagođavanjem. Na prošlogodišnjem samitu u Briselu NATO je usvojio niz važnih odluka o modernizaciji i adaptaciji rukovodeće strukture te povećanja stepena spremnosti da brzo i efikasno odgovori na sve, eventualne, sigurnosne prijetnje.

Politički centar NATO-a i trajno sjedište Sjevernoatlantskog vijeća je u Briselu.