Na otkrivanje spomenika četničkom vođi i ratnom zločincu Draži Mihailoviću reagiralo je i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).
Oni u svom saopćenju navode kako izražavaju žaljenje, ali i duboku zabrinutost zbog podizanja još jednog spomenika ratnom zločincu.
- Draža Mihailović jeste 2015. godine pri Višem sudu u Beogradu rehabilitovan, ali ga sud nije oslobodio zločina zbog kojih je Mihailović 1946. godine osuđen i strijeljan.
UDIK je u prethodnom periodu upozoravao javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativiziranje, ali i drugačija interpretacija historije iz Drugog svjetskog rata. Ovo nije prvi spomenik Draži Mihailoviću u Bosni i Hercegovini. Spomenici ovom zločincu se nalaze širom bh. entiteta Republika Srpska, ali i u Distriktu Brčko BiH - navodi se u saopćenju.
Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić smatra da je problem Mihailovića i u tome što su pod simbolima četništva i Draže Mihailovića ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom Bosne i Hercegovine, tako da, ''kada govorimo o Mihailoviću, treba naglasiti da ne govorimo samo o Drugom svjetskom ratu nego i posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba“.
Ćudić ističe da Mihailović nije bio nikakav junak, nego da su Mihailovićeve žrtve u Drugom svjetskom ratu bile i osobe srpske nacionalnosti.
- Takav je slučaj zločin u selu Vranić kod Beograda u kojem su 1943. godine na Svetog Nikolu četničke jedinice izvršile masakr nad 67 civila iz 14 kuća, čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze s partizanima - ističe koordinator UDIK-a.
