Hrvatski povjesničar i univerzitetski profesor Ivo Goldstein, inostrani član Akademije nauka i umjetnosti BiH, u ekskluzivnom razgovoru za „Avaz“ kazao je da su poruke Dana D danas važnije nego ikad. Posebno u regionu u kojem živimo. 

- Poruke koje nose Dan D i uopće antifašistička borba važniji su nego ikad - kaže Goldstein.

Ističe da Dan D označava početak kraja Drugog svjetskog rata, ali dodaje da je istočni, sovjetsko-njemački front bio isto tako važan, da je i Staljingradska bitka, završena teškim njemačkim porazom u februaru 1943., bila isto tako važna.

Bolji svijet

- Govoriti da je Zapadni front, koji je otvoren tek u julu 1944., ključ razrješenja i pobjede u Drugom svjetskom ratu samo je dio istine. Barem valja reći da je to samo jedan od dva ključna fronta – dodaje Goldstein.

Prisjeća se kako je prije pet godina, kao hrvatski ambasador, bio na obilježavanju 70. godišnjice sudbonosne bitke na velikoj proslavi u Normandiji, na kojoj su se okupili najvažniji državnici, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obamu (Barack), britansku kraljicu, tadašnjeg britanskog premijera Dejvida Kamerona (David Cameron). Bila je tu, dodaje, i njemačka kancelarka Angela Merkel, „koja je došla u smislu pomirenja, sa svim što je karakteristično za današnju njemačku politiku“.

- Američki i britanski vojnici, pogotovo oni u prvim ešalonima, ginuli su za bolji svijet, za Europu, u političkom, kulturnom i civilizacijskom smislu, koja će se tek u narednim godinama i desetljećima stvarati. Ta Europa u narednih 70 godina ipak je postala prostor mira, na kojem je dosegnuta i ekonomska i socijalna i politička sigurnost kakve do sada nigdje na svijetu nije bilo. Naravno, isključujući ove naše krajeve - kaže Goldstein.

Na podsjećanje da je Evropa 1945. godine rekla „Nikad više“, a da je fašizam u regionu, u BiH, Hrvatskoj, na Kosovu, devedesetih godina prošlog stoljeća nosio nove žrtve, Goldstein kaže:

- Priča o ratovima devedesetih je tužna, ali još je tužnije da i dan-danas, četvrt stoljeća nakon završetka tih ratova, vodimo neke ratove ili imamo nerazriješene račune, što je paradoksalno i tragično. Neko je nekad rekao: Uživajte u ratu, mir će biti strašan. Bojim se da se to upravo nama dogodilo.

Antifašizam danas

Zato se antifašizam danas, ističe Goldstein, ne mora gledati samo u kontekstu Drugog svjetskog rata.

- Danas je u modernim društvima antifašizam suprotstavljanje radikalno desnim pokretima i ideologijama, koji zagovaraju fašistoidne ili pronacističke ideje. Antifašizam je danas, vrlo pojednostavljeno, opozicija takvim shvaćanjima. Antifašizam danas znači zagovaranje i podržavanje pokreta i ideja koji ne žele razdvajanje na „nas“ i „njih“. Mi želimo otvorenost, snošljivost, empatiju za drugoga i drugačijega, želimo surađivati. Antifašizam Josipa Broza Tita bio je borba protiv stereotipa i zaostalosti. U tom smislu partizanski je pokret bio vrlo karakterističan. Činjenica je da su partizani uspjeli stvoriti neki most suradnje i mogućnosti suživota među do tada, činilo se, nacijama koje su se zakrvile do nemogućnosti pomirenja. Činjenica je da je taj suživot bio krhkiji nego što smo mislili i nadali se, ali to je bio jedini put da se nađe izlaz iz grozne situacije u kojoj se i dan-danas nalazimo – zaključuje hrvatski povjesničar.

Ujedinjeni u razjedinjenom svijetu

Uprkos svim slabostima Evrope, Goldstein smatra da su nedavno završeni izbori za Evropski parlament dali nadu.

- Evropski izbori pokazali su da postoji zajednička svijest o Europi, svijest o tome da se jedino ujedinjeni u razjedinjenom svijetu, možemo na pravi način suočavati s izazovima koje nosi svjetska ekonomska i politička globalna scena. To je nešto što je u vrhovima politika prisutno, među građanima manje, ali mi se čini da postoji kritična masa ljudi koji to shvaćaju – kaže on.