Dok Republika Srpska u posljednjoj godini bilježi više od 60 posto povećanje naplate prihoda od koncesija, Federacija BiH u svom budžetu nema ni stavku koja se odnosi na koncesione prihode.

- Komisija za koncesije FBiH ne raspolaže podacima koliko je od 2002. godine, to jest od donošenja Zakona o koncesijama FBiH, izgubljeno na ime koncesione naknade. Međutim, da se koncesioni ugovori sklapaju na pravi način, procijenjeno je da bi se godišnje u budžet Federacije moglo slijevati oko 135.000.000 KM. Komisija vam ne može dati tačne podatke o prihodima, može ih dati samo Federalno ministarstvo finansija, jer se radi o budžetskim prihodima - odgovorio je na upit „Avaza“ zamjenik predsjednika Komisije za koncesije FBiH Ilija Ćorić.

14 zakona na različitim nivoima vlasti

A u Ministarstvu finansija tek nezvanično smo uspjeli dobiti podatak da se godišnji prihodi od koncesija, iako se pod takvom stavkom ne vode u budžetu FBiH, mjere sa svega nekoliko stotina hiljada maraka.

- U toku 2018. godine uplaćeno je ukupno 54.417.215 KM u budžet Republike Srpske na ime prihoda po osnovu koncesione naknade - odgovor je koji je za naš list potpisao predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica.

Porazan je podatak i da FBiH, prema navodima iz Federalne komisije, ima svega 12 sklopljenih koncesionih ugovora dok ih RS bilježi čak 389.

Naravno, treba imati u vidu da svaki kanton ima svoju komisiju i zakon o koncesijama, ali nema transparentnih podataka koliko koji ima sklopljenih ugovora o davanju u zakup prirodnih bogatstava.

- Komisija za koncesije FBiH postoji od 2005. godine i do sada je u Federaciji BiH dodijeljeno 12 koncesionih ugovora i to sve na osnovu samoinicijativnih ponuda investitora: HE Vranduk, HE Janjići, „Ilidžanski dijamant“ Ilidža, „Sarajevski kiseljak“ Kiseljak, „Kuzman“ Žepče, „Ciprex“ Velika Kladuša, „Banja Ilidža“ Sanski Most, JKP VIK Zenica, JKP VIK Tuzla, JP RV „Plava voda“ Travnik, JKP „Sana“ Sanski Most i „Oaza“ Tešanj – navodi Ćorić.

On potvrđuje i ono o čemu smo pisali u prošlom broju „Sedmice“, da je u BiH oblast koncesija regulirana sa 14 zakona o koncesijama na različitim nivoima vlasti: od kantona, preko Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko, do Bosne i Hercegovine. Podsjećanja radi, Državna komisija postoji već 14 godina i nikada nije izdala nijednu koncesiju i, umjesto da prihoduje milijarde u državni budžet, za nerad svojih članova troši milione maraka iz tog budžeta.

Slično Državnoj, i Komisija za koncesije FBiH, zbog odavno isteklih mandata njenim članovima, djeluje u tehničkom mandatu.

- Vlada FBiH je pokrenula proceduru raspisivanjem konkursa u skladu sa Zakonom o koncesijama, ali Parlament FBiH nije prihvatio Vladinu listu predloženih kandidata. Sada se čeka usvajanje novog zakona o koncesijama po kome bi trebalo smanjiti broj članova Komisije sa sadašnjih sedam na tri, jer bi to bilo racionalno, po uzoru na FERK. Trenutno Komisija za koncesije funkcioniše i sve pristigle obaveze obavlja na vrijeme s dva redovna člana i po dva promjenjiva člana s istim ovlaštenjima iz općina na čijoj teritoriji se nalaze predmeti koncesija. U Komisiji su zaposlena i dva državna službenika sa visokom školskom spremom te dva namještenika sa srednjom stručnom spremom - pojašnjava nam Ćorić.

Za ovakvu situaciju krivac je, smatra on, neusvajanje novog zakona o koncesijama.

Nešto posla u Zajedničkoj komisiji BiH

A šta krnja Federalna komisija trenutno radi?

Osim praćenja rada spomenutih 12 koncesionara i dostavljanja izvještaja resornim ministarstvima, nešto posla se, kažu, nađe i u Zajedničkoj komisiji na nivou BiH.

- Prema Zakonu o koncesijama BiH, u slučaju da se koncesiono dobro prostire na FBiH i RS, i to za osiguranje infrastrukture i usluga, eksproprijacije privrednih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju, finansiranju, projektovanju, izgradnji i održavanju, Komisija za koncesije FBiH djeluje u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije na nivou države. Trenutno se to odnosi na rad za hidroelektrane Novakovići i Zapeće na graničnoj rijeci između dva entiteta Ugar i mogućeg projekta koncesione izgradnje puta na Koridoru 5C - dodaje Ćorić.       

Prema njegovim riječima, dobra od kojih bi se moglo zarađivati od izdavanja pod koncesijom su: izgradnja, dogradnja i korištenje autoputeva, magistralnih puteva, cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata, željezničkih pruga, plovnih kanala i luka, zatim korištenje vodotoka i drugih voda, izgradnja hidroenergetskih objekata, hidroakumulacija, istraživanje i korištenje energetskih i drugih mineralnih sirovina, uključujući sve vrste soli i sonih voda utvrđenih posebnim zakonom, kao i sirove nafte i zemnog plina.

Isto je sa, kako navodi Ćorić, korištenjem građevinskog zemljišta, šuma, lovom i ribolovom, izgradnjom, korištenjem i upravljanjem cjevovodnim transportom nafte i plina, skladištenjem u cjevovodima i terminalima te davanjem koncesija priređivačima igara na sreću.

Ćorić: Da imamo federalni registar, i naša cifra bi bila kao i u RS

- Komisija za koncesije Republike Srpske zadužena je za koncesije čiji se lokalitet nalazi na teritoriji RS. Najčešće dodjeljivane koncesije su iz oblasti mineralno-sirovinske oblasti, hidroelektrana, poljoprivrednog zemljišta itd. Ugovore o koncesiji ne zaključuje Komisija za koncesije, koja je regulatorni organ pri dodjeli koncesija, već Vlada RS i privredna društva kojima je dodijeljena koncesija – pojašnjava Đurica.

Inače, dok se u Arhivi Komisije za koncesije RS i u Registru vođenja ugovora o koncesijama nalazi 389 koncesionih ugovora, Đuricin federalni kolega potcrtava da je i Vlada FBiH prihvatila prijedlog svoje komisije za koncesije da ona i vodi registar svih dodijeljenih ugovora o koncesijama u Federaciji BiH.

- Međutim, kantonalne vlade su ovaj zaključak Vlade FBiH potpuno ignorisale s obrazloženjem da to nema u Zakonu o koncesijama, što i jeste tačno, i to je još jedna manjkavost tog zakona, ali bi registar bio dobra evidencija, a ne bi nijednom kantonu štetila. Na osnovu tog registra tačno i precizno bi se znao broj koncesionih ugovora i u kantonima te ako bi se uobzirili svi kantoni u čitavoj Federaciji, cifra za ubrane koncesione naknade bi bila ista ili nešto veća nego u RS - dodaje Ćorić.

Milione gubimo na benzinskim stanicama, telekomima, šumama, igrama na sreću

Na našu konstataciju da se i prije deceniju još baratalo podacima da bi se u FBiH od benzinskih stanica moglo naplaćivati 50 miliona godišnje, telekoma 37,5 miliona, sječe šuma 14.578.000 i kockarnica 353.818 KM, Ćorić potvrđuje da je stanje i danas isto.

- Te cifre su tačne, ali i pored svih upozorenja, pisanja prema resornim ministarstvima i navođenja u našim izvještajima i preduzimanja aktivnosti koje su u nadležnosti Komisije, ništa se nije promijenilo. Posebne aktivnosti su poduzimane za igre na sreću, jer je u članu 6. Zakona o koncesijama FBiH nedvosmisleno navedeno da su one predmet koncesija o kome odlučuje Vlada Federacije, ali svjedoci smo dešavanja u vezi s donošenjem ovog zakona – navodi Ćorić.

Slika Komisije za koncesije RS

54.417.215,92 KM uplaćeno u toku 2018. godine u budžet RS na ime prihoda po osnovu koncesione naknade

20.847.495 KM ili 61,689 % iznosi povećanje uplata koncesione naknade za 2018. u odnosu na  2017. godinu

800.000 KM izdvojeno prošle godine iz budžeta RS za rad tamošnje komisije za koncesije

15 zaposlenih broji Komisija za koncesije RS

Slika Komisije za koncesije FBiH

prihodi od koncesija u FBiH se mjere tek u nekoliko stotina hiljada maraka godišnje

6 uposlenih broji Komisija za koncesije FBiH

352.613 KM budžet Komisije za koncesije FBiH za 2019. godinu

269.524 KM rashodi Komisije za koncesije FBiH za 2018. godinu, a najveći dio potrošen je za plaće i naknade zaposlenih