Američki Stejt department objavio je izvještaj o trgovini ljudima za 2019. i u njemu uputio žestoke kritike vladama zemalja regiona. 

U izvještaju se, između ostalog, navodi da bh. vlasti nisu pokazale veće napore u odnosu na izvještaj iz 2018. godine. Hrvatska i Crna Gora ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde u suzbijanju trgovine ljudima, a Srbija nema sistem za dosljedno prosljeđivanje slučajeva trgovine ljudima tužiocima ili sudijama koji su obučeni i iskusni na tom polju.

Zemlje su u izvještaju svrstane u grupe 1, 2 i 3, s tim da grupa 2 ima podgrupu zemalja koje zahtijevaju snažniji nadzor (Watch list).

U toj su podgrupi, između ostalih, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Mađarska i Rumunija, dok su Srbija i Hrvatska u grupi 2.

Dokument američke vlade o trgovini ljudima predstavio je državni sekretar Majk Pompeo (Mike). 

Preporuke koje su prioritet

U dokumentu se navodi da je potrebno provesti zakon kojim se žrtve oslobađaju kazni za nezakonita djela na koja su ih trgovci robljem prisilili. Posebno se to odnosi na trgovinu ljudima, prosjačenje i kriminal. Također, apelira se da se treba snažno istražiti, ali i goniti, te osuđivati sve osobe koje se bave trgovinom ljudi, uključujući i sve sudionike, te da se izreknu kazne koje održavaju svu ozbiljnost zločina.

U izvještaju se navodi da je potrebno izdvojiti dodatna sredstva za centre u koje bi bili smješteni ljudi koji su žrtve trgovine.

- Mora se razviti finansijska politika koja će učinkovito dodjeljivati sredstva za pomoć žrtvama, ali istovremeno i obučiti sudije da shvate ozbiljnost situacije kada je u pitanju trgovina ljudima, a tiče se izricanja kazni za trgovce ljudima. Također, treba se standardizirati pomoć žrtvama u cijeloj zemlji, uključujući mogućnost pristupa i podrške izvan skloništa i specijalizirane pomoći za žrtve muškog spola, ali i uključiti romske skupine u procese odlučivanja o zaštiti žrtava - navodi se u izvještaju.

Progon

Stejt department navodi da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Svaki entitet ima političku, zakonodavnu i sudsku vlast. Distrikt Brčko je samoupravno područje pod nadzorom države. 

Navodi se da pravosuđe nerijetko kažnjava žrtve trgovine ljudima za nedjela koja su počinili pod pritiskom osoba koje se bave trgovinom ljudima.

- Upravo zbog toga, BiH već drugu godinu zaredom ostaje u grupaciji 2 i pod prismotrom je - navodi se u izvještaju.

Stejt department upozorava i da tokom prošle godine Tužilaštvo BiH nije iniciralo niti jednu istragu u ovoj oblasti. Navodi se da su 2017. provedene svega tri istrage i podignute tri optužnice, ali da niko nije osuđen.

Entitetska tužilaštva nisu ništa bolja. Za dvije protekle godine u entitetu Federacija BiH osuđeno je 11 trgovaca ljudima, a u entitetu RS je optužena tek samo jedna osoba!

Navodi se da je SIPA zadržala 12 specijaliziranih policajaca, uključujući tri policajke, a da je Tuzlanski kanton u Federaciji, pored službenika za vezu s trgovinom ljudima, u svim policijskim jedinicama u kantonu upravljao specijaliziranom jedinicom za trgovinu ljudima.

- Republika Srpska, Distrikt Brčko i drugi kantoni Federacije nisu imali specijalizirane službenike, iako su jedinice za organizirani kriminal i korupciju bile namijenjene istraživanju trgovine ljudima. Policija je navela da nedostatak kapaciteta i tehničko znanje ometaju njihovu sposobnost u provođenja učinkovitih istraga - navedeno je.

U izvještaju se naglašava i da je nekolicina osuđenih uglavnom izbjegla odlazak u zatvor, jer su iskoristili pravo da plate za svaki dan koji su trebali provesti iza rešetaka 100 maraka, što predstavlja dodatnu bol za žrtve trgovine ljudima.

Zaštita

Posebno je alarmantan podatak da su smanjeni napori za zaštitu žrtava. Naime, prema izvještaju, identificirano je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima (82 u 2017. godini). Od toga 17 žrtava seksualne trgovine, 19 žrtava prisilnog rada, od kojih 18 za prisilno prosjačenje (15 žrtava seksualne trgovine, sedam prisilnog rada, 59 prisilnih prosjačenja i jedna čija eksploatacija nije prijavljena 2017.). Od toga su žene bile među 21 žrtvom, a 15 muškarci (58 žena i 25 muškaraca u 2017.), te 12 djece (47 u 2017.)

- Međunarodne organizacije obavijestile su policijske službenike i socijalne radnike u centrima za socijalnu brigu kao opravdane slučajeve mogućeg prisilnog prosjačenja djece i prisilnog rada s Romima, a navodi se da su nekad i sami roditelji bili uključeni u iskorištavanje djece - stoji u izvještaju.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice izdvojilo je 60.000 KM za pomoć žrtvama trgovine ljudima u 2017. i 2018. godini, dok je Ministarstvo sigurnosti dodijelilo 70.000 KM za pomoć stranim žrtvama u 2017. i 2018. godini. Stejt department navodi da je pomoć bila nesrazmjerno niža za domaće žrtve, iako su činile većinu identificiranih osoba koje su bile žrtve trgovine.

Istovremeno je naglašeno da su domaće vlasti kaznile žrtve nezakonitih radnji koje su trgovci ljudima natjerali na taj kriminalni čin.

Prevencija

Bh. vlasti su u razdoblju od 2016. do 2019. godine povećale napore da bi se spriječila trgovina ljudima.

- Četiri regionalna tima za praćenje redovno su se sastajala, te su služili kao okrugli stolovi za razmjenu informacija. Osim toga, vlasti su uz finansijsku i tehničku pomoć međunarodne zajednice revidirali smjernice za regionalne timove. Istovremeno se nastavilo izdvajati 10.000 KM za sedam nevladinih organizacija koje provode aktivnosti za podizanja svijesti o ovom globalnom problemu. S druge strane, nisu uloženi napori da se uključi romska zajednice u rasprave o pitanjima borbe protiv trgovine ljudima - navodi se.

Profil

Kao što je objavljeno u posljednjih pet godina, trgovci ljudima iskorištavaju domaće i strane žrtve u BiH, a trgovci ljudima iskorištavaju žrtve iz BiH u inozemstvu.

- Strane žrtve u 2018. bile su iz Afganistana (2), Crne Gore (3), Sjeverne Makedonije (1) i Šri Lanke (2). Prethodnih godina žrtve s Kube, Gambije, Libije i Srbije bile su predmet trgovine ljudima u BiH.

- Djevojke su bile izložene seksualnoj trgovini u privatnim rezidencijama, motelima i benzinskim pumpama. Marginalizirana romska djeca podvrgnuta su prisilnom prosjačenju, seksualnoj trgovini i služenju u prisilnim brakovima. Stranke i djevojke iz evropskih zemalja podložne su seksualnoj trgovini unutar zemlje. Žrtve iz BiH su izložene seksualnoj trgovini i prisilnom radu u građevinarstvu i drugim sektorima u zemljama širom Evrope, uključujući Hrvatsku, Francusku, Srbiju, Sloveniju i Austriju. Hiljade migranata i izbjeglica iz Afganistana, Irana, Iraka, Sirije i susjednih zemalja koje putuju kroz BiH izložene su trgovini ljudima, posebno ženama i maloljetnicima bez pratnje - navodi se u izvještaju Stejt departmenta.