Tokom današnjeg sastanka Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) s članovima Predsjedništva BiH, turski predsjednik tražio je i da bh. vlasti isporuče državljane Turske koji žive u BiH, a koje Turska traži zbog optužbi da su povezani s pokretom čiji je osnivač Fethulah Gulen (Fethullah), koji je u egzilu u Americi.
Erdoan je, kako tvrdi naš izvor iz Predsjedništva BiH, koji je želio ostati anoniman, podsjetio da je saradnju od BiH u ovakvim slučajevima tražio još prije nekoliko godina, ali da do izručenja osoba koje Turska traži još nije došlo.
Kako tvrdi naš izvor, na ovu opasku Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je da se može razgovarati o toj temi, ali da o tome zasigurno „više zna Šefik Džaferović", bošnjački član Predsjedništva BiH, na šta je Džaferović rekao da se ovo pitanje treba rješavati u skladu sa zakonom.
Prema tvrdnjama našeg izvora, Erdoan je rekao i da bi neisporučivanje turskih državljana za koje su našim vlastima već dostavljeni svojevrsni dosjei moglo narušiti odnose između dvije zemlje.
Kako je „Avaz“ već ranije pisao, Turska je i zvanično upućivala zahtjeve za izručenje određenih osoba koje smatra pripadnicima Gulenovog pokreta.
Sud BiH, kako je „Avaz“ ranije već pisao, prošle godine donio je pravosnažno rješenje kojim se odbija zamolnica vlasti Turske da im BiH izruči 25-godišnju Humejru Gokčen (Humeyra Gokcen), koja se, prema navodima Glavnog republičkog tužilaštva iz Tire, sumnjiči da je pripadnica Gulenovog pokreta, koji u Turskoj smatraju terorističkom organizacijom.
Turska je u februaru 2017. godine zatražila izručenje Gokčen, a BiH se našla na popisu 28 država kojima su vlasti iz Ankare dostavile dosje o članovima ove organizacije.
U rješenju Suda BiH svojevremeno je o ovom slučaju napisano:
- U ovom slučaju, da bi djelovanje potraživane u organizaciji FETO, čijem je radu, prema sadržaju zamolnice, potraživana doprinosila na način da je prikupljala gotovinska sredstva i pomoć, te dovodila pripadnike i simpatizere, a koje radnje bi se prema domaćem zakonodavstvu mogle dovesti u vezu s krivičnim djelom finansiranja terorističkih aktivnosti iz člana 202. Krivičnog zakona BiH, kao objektivni uslov inkriminacije zahtijeva se postojanje terorističke organizacije kao takve.
U rješenju se dalje pojašnjava da bi, kako bi se „FETO mogao smatrati terorističkom organizacijom, ona kao takva trebala bi biti određena u skladu s rezolucijama Ujedinjenih naroda ili Vijeća Evrope, koje je BiH kao članica dužna primjenjivati“.
- Na osnovu dopisa Ministarstva sigurnosti BiH, proizlazi da isto ne raspolaže saznanjima, odnosno da nije zaprimilo zahtjev od sigurnosno-policijskih agencija BiH, međunarodnih organizacija ili bilo koje strane države da FETO označi kao terorističku, slijedom čega se u konkretnom slučaju ne može govoriti o ispunjenju principa tzv. dvostruke inkriminacije ili kažnjivosti, odnosno principa identiteta norme – navodi se u rješenju Suda BiH od 7. marta prošle godine.
Prema posljednjim nezvaničnim podacima, spisak turskih državljana koji žive u BiH, a koje Turska potražuje zbog veza s Gulenom, nedavno je proširen.
