Moskva je ostvarila značajne uspjehe u stvaranju prepreka za integraciju Srbije država regiona u EU i NATO, tvrdi u svom izvještaju Institut za sigurnosne studije pri EU (EUISS), koji je zabrinut zbog utjecaja Rusije na Zapadni Balkan. Izvještaj od osam stranica objavljen je na zvaničnoj prezentaciji Instituta.
U izvještaju se podsjeća da se Moskva odrekla vojnog prisustva u korist NATO i Evropske unije, odnosno da je posljednji ruski mirovnjak napustio Kosovo i Bosnu i Hercegovinu 2003. godine.
Međutim, vojno prisustvo je zamjenjeno dolaskom energetskih giganata, koji su udruženi sa nekolicinom, kako piše, kontroverznih biznismena, pohrlili u region.
U oblasti energetike, Rusija je, kako navode, sprječavala napredak u pogledu diverzifikacije energetskih tržišta na zapadnom Balkanu.
- Ipak, čak i u ovoj oblasti gdje Rusija ima moćan uticaj, Gazprom je pretrpio zastoje. Srbija je morala da uskladi ugovor o uvozu plina sa Gazpromom sa direktivama EU, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila sredstva za interkonekciju plina između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime su stvoreni uslovi za potonju diversifikaciju osiguravanja i suprostavljanje Gazpromovom monopolu u bliskoj budućnosti - navode u izvještaju.
U istom dokumentu se pominje da Gazprom zvanični sponzor fudbalskog kluba Crvena zvezda, te da Moskva oblikuje javno mnjenje putem "ruskih medija".
Negdje tokom 2010. godine Kremlj je nastavio da ohrabruje ruske kompanije da investiraju u strateške sektore.
Međutim, ekspanzija je polako ustupila mjesto otvorenom i geopolitičkom stavu i sve većoj aktivnosti u oblasti sigurnosti.
Rusija nastoji da prikaže sliku moći koja se vratila u regiju kako bi zaštitila svoju slovensku braću, kaže se u ovom izvještaju.
Na primjer, dolazak šest ruskih migova u Srbiju je predstavljen kao potez spašavanja zračnih snaga Srbije, dok su u stvarnosti ovo avioni za koje Srbija sama finansira modernizovanje.
Na prvi pogled, Rusija je uspješno spriječila svaki korak koje su zemlje zapadnog Balkana poduzele da se približe NATO-u ili Evropskoj uniji, smatraju u ovom institutu.
- Ovo je pomoglo predsjedniku Putinu da učvrsti svoju popularnost i osnaži sliku u javnosti - smatraju u ovom Instititu EU.
U izvještaju podsjećaju i na aktivnosti Vlade Srbije da se suprostavi otvorenoj agresivnoj politici Moskve.
Kažu da se uprkos preprekama koje je postavila Rusija, Crna Gora pridružila NATO-u, a Sjeverna Makedonija je u završnoj fazi da postane članica, dok je Bosna i Hercegovina dobila Akcioni plan za članstvo.
Pored napretka postignutog u razgovorima o pridruživanju EU i sa Srbijom i sa Crnom Gorom, Sjeverna Makedonija je mnogo bliža otvaranju pregovora o pristupanju nego pijre nekoliko godina.
- S tim u vezi, Rusija još uvek ima nekoliko kečeva u rukavu koje može da iskoristi da "igra" na Kosovu i u Bosni i Hercegovini kako bi usporila ove procese i zadržala Beograd i Prištinu, Sarajevo i Banja Luku zarobljenu u trenutnim situacijama - smatraju u EU.
Stoga će u narednim godinama strategija EU prema regionu zahtijevati, kako navode iz Instituta, ne samo guranje protiv neprijateljskih akcija Rusije, već i veće napore ka ohrabrivanju i održavanju velikih reformi.
- Za razliku od Rusije, EU ima atraktivan model i finansijsku moć da uspije, ali održiva politička odlučnost da se ove prednosti provedu u djelo je i dalje neophodna - zaključuje se u izvještaju.
