Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost 2019. austrijskom književniku Peteru Handkeu obrazloženjem da je on iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće.

Mnogi, a među njima i osobe koje su preživjele pokolj iz Srebrenice 1995. godine, kritizirali su Akademiju i pozvali je da opozove odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost, vrijednu 9 miliona švedskih kruna (837.000 eura), objavljenu prošle sedmice.

Podržavao zločince

Handke je 2006. održao govor na posljednjem ispraćaju srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je umro u haškom pritvoru u očekivanju izricanja presude za ratne zločine počinjene devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.

Osim toga, Handke je podržavao čelnike bosanskih Srba, ideološkog vođu Radovana Karadžića i ratnog zapovjednika Ratka Mladića, koji su osuđeni za genocid u Srebrenici zbog pokolja više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku "Dagens Nyheter", predsjednik Švedske akademije Mats Malm priznaje da je Handke iznosio "provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima".

No, autor knjiga kao što su "Strah golmana pred jedanaestercem" i "Spori povratak kući" nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Srebrenici, navodi Malm.

- Akademija... nije pronašla ništa u njegovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda - piše Malm.

Akademija se poziva na članak iz 2006., objavljen u njemačkom dnevniku "Suddeutsche Zeitung", u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Akademija je bila prisiljena odgoditi dodjelu nagrade za književnost u 2018. nakon što je izbio skandal koji je završio ostavkom članice Akademije čiji je suprug osuđen za silovanje.

Albanski premijer Edi Rama optužio je Akademiju da je svojom odukom o dodjeli nagrade Handkeu "umanjila vrijednost nagrade" za buduće decenije.

Akademijinu odluku oštro su kritizirali u Albaniji te na Kosovu, gdje je u godinama Miloševićeva ratnog stroja, prema procjenama, ubijeno 10.000 kosovskih Albanaca.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice", koja zastupa preživjele iz tog genocida, rekla je da je odluka Švedske akademije "sramotna".  

Komšićevo pismo

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je pismo Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka povodom odluke da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu, u kojem je prenio izraze dubokog razočarenja i negodovanja u vezi s odlukom Komiteta za književnost Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu.

Smatra da je Komitet prilikom dodjeljivanja nagrade morao imati u vidu Handkeov cjelokupan društveni angažman, "koji nadilazi sferu autonomije književnosti i literature uopće te se, kao takav, morao uzeti u obzir prilikom dodjeljivanja nagrade".