AKTUELNO

Zašto se blagdan ne može normalno slaviti: Kome trebaju ravnogorci, četničke pjesme i divljanje kroz gradove

Nastavak tradicije provokacija i zastrašivanja bošnjačkih povratnika u RS uz vjerske praznike

Četničko orgijanje u Srebrenici. Screenshot

Piše: E. Ma. / Avaz.ba

7.1.2020

Na Badnji dan prošle godine žitelji Srebrenice, pravoslavni vjernici, obilježili su ovaj veliki blagdan bacanjem svinjskih ostataka pred kapiju Memorijalnog centra u Potočarima.

Nakon toga, uz zvuke Baje Malog Knindže, ovaj "miroljubivi vjerski konvoj" prošao je kroz grad u kojem je počinjen najveći genocid na tlu Evrope nakon holokausta pjesmom: „Na njemu je deset ljutih rana, stari četnik željan je megdana“. 

I ove godine, u skladu s blagdanskim duhom, isti konvoj, uz ratnohuškačke i četničke pjesme, dočekao je Božić.

Doduše, bez bacanja svinjskih ostataka...

Uz zvuke gusala i automobilske sirene Badnje veče i u Višegradu su obilježili pripadnici Ravnogorskog pokreta. Iz kolone vozila koja je prošla ulicama ovog grada čule su se pjesme o Turcima i poturicama, ali i jaki pucnji iz plinskog topa instaliranog na karoseriji kamiona.

I postavlja se pitanje zašto se blagdan ne može normalno slaviti i kome trebaju ravnogorci, četničke pjesme i divljanje kroz gradove kao nastavak tradicije provokacija i zastrašivanja bošnjačkih povratnika u RS uz vjerske praznike.                 


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.