Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine mogao bi u skorijoj budućnosti itekako imati koristi od podmorskog elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije, koji je nedavno pušten u promet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukupna dužina kabla između Peskare i Tivta iznosi 455 kilometara, a dužina podmorskog dijela je 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura, a za izgradnju je bila zadužena italijanska kompanija „Terna“ u partnerstvu s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prijenosni sistem
Elektroenergetski kabl, kako je rečeno, od izuzetnog je strateškog značaja za regiju zapadnog Balkana i predstavlja “energetski most” između EU i Balkana. Crna Gora dobila je ulogu prijenosne energetske platforme zemalja istoka i zapada, kroz interkonekciju s prijenosnim sistemima BiH, Srbije, Kosova, Albanije, a preko Srbije s Bugarskom i Rumunijom, a s druge strane s Italijom, odnosno Evropskom unijom. Kabl je već krajem decembra pušten i u komercijalnu upotrebu, a o tome je obaviještena i „Elektroprivreda BiH“, odnosno Vlada Federacije.
Na ovaj način svi viškovi električne energije, kako nam je pojašnjeno iz EPBiH, moći će se prodavati na tržištu Italije i EU. Ranije su viškovi struje, za potrebe ovog tržišta išli prijenosnim kapacitetima preko Hrvatske i Slovenije. Sada je otvorena nova mogućnost da se putem prijenosnog kabla sva energija direktno prodaje na tržištu EU.
Mapa pokazuje kako su energetskim kablom povezane Crna Gora i Italija. Agencije
Mapa pokazuje kako su energetskim kablom povezane Crna Gora i Italija. Agencije
- Jedini problem za sada predstavljaju mali kapaciteti dalekovoda između BiH i Crne Gore. Sada se radi na tome da se povećaju prijenosni kapaciteti. Oni postoje, ali ne u tolikoj mjeri. Na taj način, struja bi se kupovala i prodavala na otvorenom tržištu i preko Italije bi direktno bila na raspolaganju i kupcima u EU – rečeno nam je iz EPBiH.
Zasad je sigurno da će ovom novim prijenosom svima biti olakšana prodaja viškova struje i njena stabilnost, a uskoro će se znati i hoće li i koliko utjecati na cijene.
Cijena struje
Ranije je BiH za viškove struje raspisivala međunarodne tendere i prodavali smo je mahom Švicarcima i Hrvatima. Sada bi putem prijenosnog kabla bila dostupna većini kupaca na otvorenom tržištu.
Izet Žigić, bivši ministar energije u Vladi FBiH i energetski stručnjak, kazao je za „Avaz“ da ovaj podmorski elektroenergetski kabl ima veliki značaj za BiH.
- Vrlo je bitno da se spojimo na ovaj elektroenergetski kabl, a preko elektroprijenosne mreže s Crnom Gorom, i da budemo dio ovog velikog energetskog sistema. To je važno kako za viškove struje, ali isto tako i za eventualni manjak - kaže Žigić.
Prema njegovim riječima, ovo je trgovački kabl.
- Italija zbog turizma ima problema tokom ljetne sezone sa strujom. Oni imaju te velike razlike u potrošnji, s obzirom na priliv turista. Tada se otvara prilika da se na taj sistem zakačimo i da izađemo prema ovom dijelu Evrope. Ovo je novi, važniji izvor za snabdijevanje – ističe Žigić.
Model daljnje integracije evropskog kontinenta
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je na ceremoniji puštanja nove interkonekcije u rad kako je ovaj projekt od izuzetnog strateškog značaja za region zapadnog Balkana, a naročito za Crnu Goru.
- Projekt predstavlja ne samo čvrstu vezu između Italije i Crne Gore nego model daljnje integracije evropskog kontinenta. Ovo je konkretan primjer evropskih integracija, primjer šta zemlje EU mogu dati Crnoj Gori i zemljama zapadnog Balkana, ali i obrnuto, šta zemlje zapadnog Balkana mogu dati EU. To je primjer saradnje, zajedničkog ulaganja i brige o zajedničkoj budućnosti - kazao je Đukanović.
Dvosmjerna razmjena
Povezanost kablom omogućit će dvosmjernu razmjenu struje između Crne Gore i Italije, snage 600 megavat-sati u početku, koja će postati 1.200 megavat-sati.
To će se desiti kada se u narednih nekoliko godina položi drugi kabl koji je već u planu.
Kabl će posebno pridonijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, ali i zemalja zapadne Evrope, većoj iskorištenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prijenosnog sistema te održivijem integriranom tržištu električne energije