Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja zalaže se za izdvajanje više novca za finansiranje programa Fonda solidarnosti te najavljuju nekoliko mjera da bi to bilo i realizirano.

Direktorica Zavoda Vlatka Martinović naglašava da će biti obnovljena inicijativa, prema nadležnim organima, da dio novca uplaćenog po osnovu poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove i medicinska sredstva bude usmjeren Fondu solidarnosti za pružanje zdravstvenih usluga i nabavku lijekova koji se finansiraju novcem iz tog fonda.

Napominje da je samo u 2018. od svih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranje naplaćeno 123 miliona KM PDV-a.

- Samo 3,21 posto novca ostvarenog u zdravstvenom sektoru u 2018. godini je iz budžeta Federacije, dok je 90 posto ostvareno iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje - kazala je ona. 

Martinović smatra da je potrebno pokrenuti i aktivnosti za izmjenu zakonskih propisa (u smislu provedbe ranije pokrenutih inicijativa) o izdvajanju dijela novca ostvarenog po osnovu akciza na duhanske proizvode i druge visokotarifne robe, a radi povećanja novčanih iznosa za nabavku skupih lijekova.

Argumentira to podatkom da je pušenje jedan od glavnih uzroka (infarkt miokarda, moždani udar i maligne neoplazme pluća) vodećih bolesti u FBiH u 2018. i činjenicom da je BiH značajan uvoznih duhanskih proizvoda.

Kako kaže Martinović, Federalni zavod radit će i na smanjenju lista čekanja, a u 2020. godinu ulaze bez liste čekanja pacijenata za lijekove za hepatitic B i C i za upalne bolesti crijeva chron i ulcerozni kolitis.

- Liste čekanja uspostavljaju se prvenstveno za pojedine citostatike s posebnim režimom propisivanja, lijekove za liječenje multiple skleroze. Formiraju se i liste čekanja za zdravstvene usluge u programima za koje se ne može osigurati dovoljno novca, to se prvenstveno odnosi na programe invazivne i interventne kardiologije i kardiohirurgije - navela je ona. 

Martinović podsjeća i na problem primjene Zakona o javnim nabavkama, za koji kaže da bi trebao imati 'fleksibilniji pristup kada su u pitanju lijekovi'.

Kako pojašnjava, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH obavezan je provoditi postupke javnih nabavki za svaki lijek pa i za citostatike, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i potpisati ugovore o nabavci i isporuci lijekova.

- Tako Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača, u slučajevima kad je lijek deficitaran pa i u slučajevima kad na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz toga se može zaključiti da primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama limitira Zavod, u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova - naglasila je.

Kao i u većini država u okruženju problemi se, kaže, povremeno javljaju kod nabavke citostatika koji su deficitarni na svjetskom tržištu, ali 'Zavod redovno refundira svaki deficitarni lijek i sprečava mogućnost ugrožava liječenja pacijenata'.

- Trenutno nedostaje ukupno pet citostatika (zbog nezainteresiranosti dobavljača), od više od 300 različitih oblika i jačina lijekova koje Zavod trenutno nabavlja prema trenutno važećoj listi lijekova za različite grupe oboljenja definirane odlukom o Listi lijekova Fonda solidarnosti. U državama u okruženju taj broj je mnogo veći - naglasila je.

Kaže da deficitarnost lijekova nije specifična samo za citostatike, koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti. Ima je na svim nivoima nabavke lijekova - primarni (esencijalna lista), sekundarni i tercijarni (bolnička lista lijekova).

Martinović napominje da je ključni problem na koji ukazuju zapravo činjenica da se zbog niske cijene tih lijekova na više ponovljenih postupaka javnih nabavki ne javljaju zainteresirani ponuđači.

- Dobavljači koji ostvaruju profit prodajom lijekova, nažalost, nisu zainteresirani za jeftine lijekove. Zbog toga uporno nastojimo iznaći druga rješenja za problem s kojim se suočavaju i druge države regiji. U postupcima javnih nabavki za citostatike često se dešava da za veći broj lijekova nema dostavljenih ponuda od dobavljača, pogotovo kad su u pitanju neregistrirani lijekovi - istaknula je. 

Liječenje u inozemstvu

Martinović potcrtava da nedostatak novca u Fondu solidarnosti, iz kojeg se finansira i nabavka spomenutih lijekova, onemogućava i stvaranje optimalnih zaliha (za duži period) u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste ti lijekovi.

Precizira da je za finansiranje zaliha lijekova za dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama Zavodu potrebno dodatnih 8 do 9 miliona KM, kojima ne raspolaže.

- Generalno, postoji nesrazmjer u potrebama osiguranika za lijekovima i uslugama, u odnosu na novac koji se Zavodu osigurava kroz doprinose i budžet - naglasila je.

U programu Fonda solidarnosti je i finansiranje Programa liječenja u inozemstvu, a za to je izdvojeno 17,75 miliona KM u 2019. godini.

Prema preliminarnim podacima (izrada godišnjeg izvještaja o liječenju u inozemstvu u toku) u 2019. godini odobreno je 430 prijedloga za upućivanje na liječenje u inozemstvo.

Postupak upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvu propisan je Pravilnikom, ako su iscrpljene sve mogućnosti liječenja u domaćim zdravstvenim ustanovama, a u inozemnoj zdravstvenoj ustanovi određeno oboljenje se uspješno liječi.

U protekloj godini Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nabavio je 80 inzulinskih pumpi za terapiju djece do 18 godina, oboljelih od šećerne bolesti. Vrijednost tih pumpi je pola miliona KM, s PDV-om.

Inzulinske pumpe

Federalni zavod nabavlja i inzulinske pumpe, a kantonalni zavodi potrošne setove. To je, kaže Martinović, usaglašeno s pet kantonalnih zavoda.

- Nabavljene inzulinske pumpe distribuirat će se (u nadležne kliničke centre Sarajevo, Tuzla i Mostar) u zdravstvene ustanove koje imaju mogućnost ugradnje inzulinskih pumpi te praćenja bolesnika na takvoj vrsti terapije. Inzulinske pumpe dodjeljuju se isključivo prema stručno definiranim indikacijama, posebno oboljelima koji teško reguliraju količinu šećera u krvi - kazala je.

Martinović naglašava da je u 2019. godini naglasak stavljen na program kardiologije i kardiokirurgije, da bi se riješile liste čekanja koje su postojale posljednjih godina zbog nedostatka novca.