Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i sub-regionalni koordinator za zapadni Balkan Piter van der Overart (Peter Van Der Auweraert) gostovao je u Novom danu N1 televizije povodom pritiska migranata na granice Evropske unije, a nakon što je predsjednik Turske rekao da Ankara više neće zaustavljati migrante da dođu u Evropu. 

Iz Brisela zbog ove situacije pozivaju na hitan sastanak zemalja članica zbog moguće krize.

Kontrola granica

Piter van der Overart za N1 je rekao da trenutno 50.000 do 60.000 migranata pokušava iz Istanbula doći do zelene granice, da je 15.000, odnosno 16.000 između Turske i Grčke, ali da još nisu uspjeli ući u Grčku.

- Iz Grčke podaci govore da je oko 100 migranata ušlo u Grčku, što je mali broj. Dakle, zabilježeno je malo povećanje onih koji dolaze na otoke, koji dolaze morem, ali još nije potvrđen broj. Mislim da je situacija drugačija u odnosu na 2015. godinu i da sada ima mnogo više onih napora iz Grčke da kontroliraju kopnene prijevoze - rekao je.

Upitan šta će se dogoditi ako dođu u Bosnu i Hercegovinu, šef Misije IOM-a je kazao:

- Treba razlikovati stvari. Ako gledamo izvan ove nove situacije, mnogo je više njih u Grčkoj nego krajem 2018. i mislim da možemo očekivati veći broj migranata u BiH koji pokušavaju preko Bosne i Hercegovine ići dalje u Evropsku uniju. Bez obzira na to šta se događa sada u Turskoj, jasno je da će se, ako dođe veći broj u Grčku zbog onoga što se događa u Turskoj, situacija ubrzati. Možda će biti veći broj migranata koji će ići kroz BiH u EU. Sad zavisi od broja onih koji uspijevaju doći u Hrvatsku. Oko 7.000 migranata bi trebalo biti dnevno u odnosu na prošlu godinu. Mene brine to što Hrvatska pojačava kontrolu granica, što znači da bi mogao rasti broj migranata u BiH. Moglo bi biti do 10.000 migranata dnevno ovdje. Rješenje ne može doći iz BiH. Kapaciteti države su već nategnuti. Važno je raditi sa EU da se nađu alternative, nego da ljudi ostaju u BiH. Migranti ne ostaju ovdje dugo - kazao je Van der Overart gostujući na N1.

Istakauo je i da vlasti u BiH najavljuju pojačanu kontrolu granica te smatra da je pojačana kontrola dio rješenja, kao i nešto što je legitimno.

- Mora biti rješenje EU i zapadnog Balkana zajedno, jer ima veći broj granica kroz koje migranti prolaze prije dolaska u BiH. Prva granica je iz Grčke u Albaniju ili Sjevernu Makedoniju, ovisi koju granicu prelaze. Pretpostavljam da je nešto o čemu će se razgovarati u Briselu, i zbog čega EU i poziva na sastanak, a to je kako pojačati kontrolu i da se uspori dolazak - dodao je.

Na pitanje šta ako migranti dođu, hoće li se fondovi EU u slučaju velikog vala migranata prema BiH usmjeriti prema sprečavanju ilegalnih prelazaka, odgovorio je kako treba biti pažljiv te da se ne gleda humanitarno i sigurnosno financiranje, jer su to dvije odvojene stvari.

Sigurnost građana

- Jedno od pitanja, ako želite osigurati sigurnost građana BiH, onda humanitarni uvjeti migranata moraju biti prihvatljivi, što znači ako želite kontrolirati migrante ako ostanu u BiH, onda je to lakše ako su u centrima kojima upravlja država umjesto da migranti spavaju u napuštenim zgradama gdje nemaju ni zdravstvenu kontrolu. Humanitarna sredstva zajedno sa sigurnosnim dok su u BiH – to nije odvojeno. Što se tiče povećanih evropskih fondova ili veće podrške zaštite granica, mislim da postoji spremnost da se poveća podrška ali je to pitanje pregovora između organa vlasti u BiH i EU ili drugih donatora - naveo je Van der Overart.

Također, istakao je da postoji spremnost međunarodne zajednice da se poboljša sistem sigurnosnog upravljanja migrantima, ali da je važno da postoji plan vlasti u BiH koji će reći koliko je potrebno novca za određenu oblast.