Energetsko siromaštvo ima karekteristike šire regije u kojem je i Bosna i Hercegovina, a prema mišljenjima stručnjaka, ono je uzrokovano mnogobrojnim teškoćama u energetskom sektoru, što je rezultat historijskog naslijeđa ili tranzicije te raspoloživom infrastrukturom.
Pojam energetsko siromaštvo odnosi se na domaćinstva koja ne mogu podmiriti troškove za utrošenu električnu energiju. Takva domaćinstva često nemaju osnovnih sredstava da zadovolje osnovne energetske potrebe, poput zagrijavanja objekta u kojem stanuju, te su kao takva društveno izolirana.
Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle svojevremeno je uradio studiju o „Energetskom siromaštvu u BiH“ koja sadrži, između ostalog, savjete kako uštediti na vanjskoj obvojnici objekta, sistemima grijanja, hlađenjima, efikasnom korištenju energije i koje su preporuke civilnom društvu za ublažavanje ovih problema.
Istraživanje koje je obavljeno pokazalo je da su korisnici socijalne zaštite znatno češće energetski siromašni od prosjeka, i da samohrani roditelji imaju veće šanse da budu energetski siromašni za razliku od porodica s oba roditelja. Također, penzioneri su energetski siromašniji u odnosu na zaposlene građane, a, primjerice, ljudima starije životne dobi je energija potrebnija za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
Pripadanje određenoj ugroženoj grupi ne mora nužno značiti da je osoba ili domaćinstvo energetski siromašno jer ima penzionera koji su dobrostojeći i zbog toga je neophodno napraviti jasne granice između skupina građana koji imaju primanja za pokrivanje troškova potrošnje energije i oni koji nemaju prihoda ni za kvalitetnu ishranu.
Nije samo BiH suočena sa energetskim siromaštvom. Prema procijenama Evropske unije, na prostoru Starog kontinenta živi između 50 i 125 miliona građana koji su energetski siromašni.
- Siromašna domaćinstva su najviše pogođena energetskim siromaštvom, jer nisu u mogućnosti investirati u održavanje doma, popravke i izolaciju, što znači da je njihove kuće i stanove vjerovatno još skuplje zagrijavati. Tri su glavna energetskog siromaštva i to nizak novačni prihod domaćinstva, visoke cijene energenata i nekvalitetan smještaj - navodi se u studiji Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Energetsko siromaštvo ostavlja posljedice po zdravlje stanovništva. Hladnoća sama po sebi nije presudan faktor za određena oboljenja, ali može potaknuti niz negativnih utjecaja na život i zdravlje stanovništva. Sve to može dovesti do različitih vrsta bolesti, a najčešće su bolesti disajnih sistema, srca i krvnih sudova i artritisa.
Fond je u 2019. godini odobrio finansiranje 166 projekata iz oblasti zaštite okoliša i energetske efikasnosti u ukupnoj vrijednosti od 10.294.392 KM. Kroz javni poziv dodijeljena su sredstva za 160 novih projekata vrijednih oko 8.725.142 KM. Tokom 2019. realizirano je 9.401.093 KM kroz projekte, što je 32 posto više u odnosu na prethodnu godinu, odnosno, za 2.270.957 KM.
Iz Fonda napominju da su brojne prednosti energetske efikasne gradnje kao što su :
- Finansijska ušteda kroz smanjene izdatke za grijanje, hlađenje i električnu energiju, duži životni vijek zgrade
-
Kvalitetniji uvjeti za boravak i rad, uz postizanje toplotnog komfora unutar objekta
- Doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, kao i globalnim klimatskim promjenama
-
Smanjenje negativnog utjecaja za zdravstveno stanje korisnika.