Dr. Nurka Pranjić, profesorica na Univerzitetu u Tuzli i članica je Internacionalnog suradnog udruženja medicine rada (IOMSC), ističe da je na virtuelnoj međunarodnoj konferenciji istaknuto da oko 90 posto radnika nije pozitivno ili nema simptome Covida-19. No, to je značajna opomena na skriveno širenje infekcije putem profesionalnog bliskog kontakta.
- To se dogodilo svešteniku koji je bio asimptomatski nosilac infekcije, a samo dan i po obavljao je dužnosti u crkvi, zbog čega su njegovi brojni kontakti u izolaciji i oboljeli. Slično se dogodilo u bliskom susjedstvu, kad je jedna pacijentica prešutjela pozitivan bliski kontakt i uzrokovala širenje infekcije na šest ljekara i 19 medicinskih sestara u Zaboku. Ko zna ko je među radnicima već pozitivan na virus, a to je razlog njihovog nemira i straha kad se vrate kući svojoj djeci, supružnicima, roditeljima. U vrijeme brzog i nepredvidivog širenja infekcije COVID- 19, rizik dolazi uglavnom iz radne populacije (s radnika na radnika, s pacijenta na radnika i obratno, klijenta na radnika ili vicinalno radnika- člana porodice) – ističe dr. Pranjić.
Globalna pandemija, nažalost, dugotrajan je događaj, a njegova trenutna nova epizoda može trajati od šest do osam sedmica i zahtijeva velike napore i žrtve. Zahtijeva znatna odsustvovanja s radnog mjesta i bolovanja više od 40 posto. Radnici odsustvuju zbog: opasnosti od širenja infekcije i karantena (izolacije), zbog bolesti, brige za bolesne članove obitelji ili brige za djecu ne stariju od 10 godina jer su obdaništa i škole zatvorene. Radnici odsustvuju i zbog glavnog cilja smanjenja širenja infekcije i očuvanja zdravlja građana, kao i očuvanja funkcije zdravstvenog sistema.
- Za angažovane radnike u ovoj vanrednoj situaciji ne vrijedi sigurnosna parola „ostanite u kući“, niti zabrana kretanja. Oni u interesu sigurnosti svih moraju ići na posao i biti u bliskom profesionalnom kontaktu s osobama za koje znaju da su pozitivne na Covid-19, s osobama koje imaju simptome bolesti izazvane koronavirusom, a posebno opasno s kolegama ili pacijentima ili klijentima nevidljivog statusa, koji nemaju simptome, a nosioci su Covida-19. Zapravo, našim herojima koji u krajnje nesigurnim uvjetima zbog veoma visokog rizika od Covid-19 prijenosa, rade i štite živote svih nas. Ako ovu vanrednu situaciju promatramo s aspekta zdravlja i sigurnosti angažovane radne populacije, možemo je ocijeniti kao ozbiljnu opasnost na najvišem stupnju prema AUVA kriterijima za biološke rizike i prema OSHA za pandemije, jer inficirani radnik može se teško razboljeti i umrijeti bez efikasne profilakse - vakcine, efikasnog lijeka – ističe ona.
Sigurnosna mjera koja se treba primjenjivati, prema profesorici Pranjić, jeste da se radniku svaki dan (svaki put), prije pristupa na radno mjesto kontrolira tjelesna temperatura i da njena visina bude niža od 37,5 stepeni (nadzor tjelesne temperature vodi šef odjeljenja). Da bi se izbjeglo širenje infekcije, važno je odmah identificirati kontakte i usvojiti preventivne mjere u roku od pet dana. Radnik mora što prije upozoriti poslodavce, ovlaštenog ljekara i službu medicine rada u slučaju pojave respiratorne simptomatologije (bilo da se desila tokom rada ili ne), radi praćenja specifičnih lokalnih/ regionalnih indikacija komparirajući je sa simptomima u kliničkoj slici kreirajući potrebne pravovremene intervencije – navodi profesorica Pranjić.
Prema sugestijama Internacionalnog suradnog udruženja za medicinu rada (IOMSC), za reakciju na Covid-19 izrečene su sljedeće preporuke: Potrebno je privremeno obustaviti preventivne prve prethodne preglede i periodične preventivne preglede jer oni nisu hitne prirode.
Ukoliko nekim od angažovanih radnika kao što su profesionalni vozači istječe rok za obnavljanje zdravstvene sposobnosti za rad u sljedećih 30 dana, treba osigurati olakšice i preispitati mogućnosti kako ih privremeno produžiti, usluge medicine rada se prilagođavaju zahtjevima za pružanje zdravstvenog nadzora koji je usmjeren na eliminaciju i smanjivanje nepotrebnih međuljudskih kontakata (bliskog profesionalnog kontakta), savjetovanja i edukacije koja se odnosi na siguran i zdrav rad u novonastaloj situaciji i pridržavanja preporučenih praksi higijena rada u uslovima bioloških rizika i socijalnog distanciranja, voditi registre svih angažovanih radnika koji su u povećanom riziku; voditi registre oboljelih i umrlih radnika zbog infekcije Covid-19, uputno je kreirati nove dodatne prakse i smjernice u ovoj kriznoj situaciji slijedeći primjerice mjere koje su sadržane u OSHA standardima i ovom tekstu, potrebno je obustaviti rutinska testiranja spirometrije, preporuka je fleksibilnije pristupati bolovanju, i savjet je svim radnicima koji su na bolovanju produžiti bolovanje za 15 dana tokom Covid-19 epidemije, počev od 23. marta 2020. godine.