PRIJEDLOZI

Pročitajte konačnu verziju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica Vlade FBiH

Večeras će Zakon biti poslan u Parlament FBiH

Fadil Novalić. Arhiv

Avaz.ba

6.4.2020

Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, predložila da Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, uzrokovanih pandemijom koronavirusa, bude donesen u Parlamentu FBiH po hitnom postupku .

Večeras će Zakon biti poslan u Parlament FBiH, a u nastavku pročitajte konačnu verziju Zakona.

Inače, ovim zakonom propisuje se subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgoda primjene propisa te uspostava Garancijskog fonda.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlažemo da se Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica donese po hitnom postupku, u skladu sa članom 191. Poslovnika Predstavničkog doma („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/07 i 2/08) i članom 186. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 27/03 i 21/09), koji predviđaju da se zakon može donijeti po hitnom postupku samo ako se tim zakonom uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.

Obrazloženje:

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je Odlukom o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 21/20) proglasila stanje nesreće.

Ovaj zakon je predložen u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije, imajući u vidu ogromne negativne ekonomske posljedice koje će u narednom periodu nastati kao posljedica stanja nesreće, s obzirom da je veliki broj privrednih subjekata obustavio rad što dovodi do značajnog poremećaja normalnih tokova poslovanja.

ZAKON O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA

DIO PRVI - UVODNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet)

Ovim zakonom propisuju se: subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgoda primjene propisa, te uspostava Garancijskog fonda.

Član 2.

(Značenje pojedinih pojmova)

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) poslovnim subjektima smatraju se: pravna lica, odnosno privredna društva, izuzev javnih preduzeća, bаnaka i drugih finаnsiјskih оrgаnizаciјa, udruženja, javnih institucija, organa uprave, organa i jedinica lokalne samouprave, te fizička lica koja sаmоstаlnо оbаvlјајu rеgistrovanu pоslоvnu dјеlаtnоst isključujući one koji u skladu s propisima o porezu na dohodak, porez na dohodak s tog osnova plaćaju prema paušalno utvrđenom iznosu

b) zatezna kamata na zakašnjela plaćanja javnih prihoda je kamata u smislu odredbi propisa kojim je regulisana visina stope zatezne kamate na javne prihode

c) zatezna kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima je kamata u smislu propisa kojim je regulisana visina stope zatezne kamate

d) doprinosi su doprinosi za obavezna osiguranja u smislu propisa o doprinosima

e) moratorij je vremenski period u kojem se odgađa i/ili obustavlja izvršavanje dugova određene vrste i postupci prinudne naplate

f) stanje nesreće je utvrđeno Odlukom o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 21/20)

g) akontacija poreza na dobit smatra se akontacijom poreza na dobit uređena propisom o porezu na dobit u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija)

h) akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se akontacijom poreza na dohodak od samostalne djelatnosti uređena propisom o porezu na dohodak u Federaciji

i) rok zastare uključuje:

1) rokove zastare razreza, naplate i povrata poreznih obaveza uređeni propisom o Poreznoj upravi Federacije i

2) rokove zastare uređene propisom o porezu na dobit u Federaciji.

Član 3.

(Primjena zakona)

(1) Odredbe ovog zakona odnose se na sve poslovne subjekte koji ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.

(2) Ukoliko su drugi zakoni u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivati će se ovaj zakon.

DIO DRUGI - MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH POSLJEDICA

Član 4.

(Subvencioniranje)

(1) Subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja iz propisa o doprinosima vrše se u skladu sa odredbama ovog zakona iz sredstava Budžeta Federacije.

(2) Poslovni subjekti iz člana 2. tačka a) ovog zakona imaju pravo na subvencioniranje doprinosa u skladu sa ovim zakonom u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Subvencioniranje doprinosa za svakog zaposlenog vrši se na način da se za penziono - invalidsko osiguranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM, ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni prosječni promet u januaru i februaru 2020. godine.

(3) Isplata najniže neto plaće zaposlenim iz stava (2) ovog člana nije uslovljena istovremenim plaćanjem subvencioniranih doprinosa.

(4) Ostvareni promet iz stava (2) ovog člana utvrđuje Fedaralno ministarstvo finansija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) na osnovu podataka o evidentiranom prometu putem fiskalnih sistema na serveru Porezne uprave.

(5) Pravo na subvencioniranje doprinosa u skladu sa odredbama ovog zakona imaju i poslovni subjekti koji shodno propisima o fiskalnim sistemima nisu u sistemu fiskalizacije, kao i poslovni subjekti kod kojih zbog specifičnosti dinkamike rada i poslovanja tokom godine nije moguće primjeniti parametre iz stava (2) ovog člana.

(6) Za samostalne poduzetnike i poslovne subjekte u niskoakumulativnim djelatnostima za koje su propisane osnovice manje od najniže bruto plaće subvencioniranje doprinosa za april tekuće godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i plaćanje doprinosa i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće vrši se u visini iznosa doprinosa utvrđenih na propisane mjesečne osnovice za tekuću godinu.

(7) Pravo na subvencioniranje doprinosa imaju poslovni subjekti i poduzetnici iz st. (2), (5) i (6) ovog člana uz uslov da su izmirene obaveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno sa februarom 2020. godine.

(8) Poslovni subjekti i samostalni poduzetnici iz st. (2), (5) i (6) ovog člana dužni su dostaviti Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak do desetog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(9) Porezna uprava daje pisana uputstva o načinu podnošenja zahtjeva i o potrebnoj dokumentaciji iz stava (8) ovog člana.

Član 5.

(Obaveze poslovnih subjekata)

(1) Ukoliko poslovni subjekti (poslodavci) za bilo koji mjesec u okviru perioda iz člana 4. stav (2) ovog zakona obračunaju i isplate iznos plaće zaposlenima koji je viši od najniže bruto plaće dužni su obračunati i uplatiti iznos doprinosa utvrđen kao razliku iznosa obaveze za doprinose u skladu sa propisima o doprinosima i iznosa iz člana 4. stav (2) ovog zakona i to istodobno sa isplatom neto plaće i uplate poreza na dohodak.

(2) Samostalni poduzetnici čija je propisana mjesečna osnovica viša od osnovice na koju će biti subvencionirani doprinosi, dužni su razliku doprinosa do iznosa utvrđenog na propisanu osnovicu u skladu sa propisima o doprinosima uplatiti do 10-og tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

(3) Porezna uprava daje pisana uputstva o načinu podnošenja poreznih prijava iz st. (1) i (2) ovog člana.

Član 6.

(Obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode)

(1) Zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i plaćati za dane trajanja stanja nesreće.

(2) Zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i plaćati i 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja nesreće.

(3) Zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i plaćati za dane trajanja prinudne naplate javnih prihoda.

(4) Odredbe čl. 68. i 69. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15) neće se primjenjivati tokom proglašenog stanja nesreće i 90 dana od dana prestanka proglašenog stanja nesreće.

Član 7.

(Ukidanje obaveze plaćanja akontacije poreza na dobit)

Ukida se obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte iz člana 2. tačka a) ovog zakona.

Član 8.

(Ukidanje obaveze plaćanja akontacija poreza na dohodak)

Ukida se obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za 2020. godinu.

Član 9.

(Prekid rokova zastare)

Rok zastare iz člana 2. tačka i) ovog zakona se prekida od dana proglašenja stanja nesreće, a počinje teći od tridesetog dana od dana prestanka proglašenog stanja nesreće.

Član 10.

(Moratorij)

(1) Prekidaju se svi upravni, parnični, vanparnični i izvršni postupci, a u vezi sa članom (1) ovog zakona, do isteka 10-tog radnog dana od dana prestanka stanja nesreće.

(2) Prekida se obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima u periodu od 01.03.2020. godine do isteka 30-og dana od dana prestanka nesreće.

(3) Prekida se prinudna naplata shodno odredbama propisa o unutrašnjem platnom prometu i propisa o Poreznoj upravi do narednog dana od dana prestanka stanja nesreće, odnosno do isteka 30 dana od dana prestanka stanja nesreće.

Član 11.

(Održavanje stabilnosti pojedinih isplata)

(1) U cilju održavanja stabilnosti i pravovremenih isplata penzija i invalidnina i drugih socijalnih davanja na dostignutom nivou, a imajući u vidu posljedice pada prihoda izazvanih stanjem nesreće, nedostajuća sredstva će se osigurati uštedama u okviru Budžeta Federacije za 2020. godinu.

(2) Obaveza usklađivanja penzija, invalidnina, drugih socijalnih davanja i plaća neće se vršiti u 2020. godini.

Član 12.

(Odgoda primjene propisa)

(1) U periodu dok traje stanje nesreće i 180 dana po prestanku nesreće, propisi donešeni na nivou Federacije kojima je uređeno namjensko korištenje sredstava neće se primjenjivati.

(2) Odluke o prenamjeni sredstava iz stava (1) ovog člana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), vlade kantona, gradonačelnici i načelnici općina.

(3) Sredstva iz stava (2) ovog člana mogu se koristiti isključivo za namjene saniranja zdravstvenih i ekonomskih posljedica proglašenog stanja nesreće.

Član 13.

(Uspostava Garancijskog fonda)

(1) Ovim zakonom uspostavlja se Garancijski fond (u daljem tekstu: Fond) na osnovu kojeg će, u ime i za račun Federacije garancije izdavati Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Razvojna banka).

(2) Inicijalna sredstva za osnivanje Fonda u iznosu do 80.000.000 KM osigurat će se preusmjeravanjem raspoloživih sredstava Vlade Federacije iz komisionih poslova i raspoloživih sredstava namjenskih depozita Vlade Federacije koja se vode kod Razvojne banke. Dodatne izvore za povećanje ukupnih sredstava Fonda utvrdit će Vlada Federacije aktom iz stava (4) ovog člana.

(3) Vlada Federacije je dužna Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine dostavljati jedanput godišnje izvještaj o upravljanju Fondom.

(4) Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministrstva finansija/financija propisati način finansiranja, održavanja i upravljanja Fondom, ograničenja i uslove izdavanja garancija, te druge pojedinosti od značaja za funkcionisanje Fonda.

DIO TREĆI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 14.

 (Rokovi za donošenje uputstava)

(1) Porezna uprava će u roku deset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uputstva iz člana 4. stav (9) i člana 5. stav (3) ovog zakona.

(2) Vlada Federacije će donijeti provedbeni akt iz člana 13. stav (4) ovog zakona u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 15.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

ZAKONA O UBLAŽAVANJU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLJEDICA

I. USTAVNA OSNOVA

Ustavna osnova za donošenje Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je u članu III. 1. tačka c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji je izmijenjen amandmanima VIII, LXXXIX i CVI i članu IV. A 20. (1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojima je u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine donošenje propisa o finansijama, a Parlament Federacije BiH uz ostale ovlasti predviđene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine odgovoran je za donošenje zakona o obavljanju dužnosti u federalnoj vlasti.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Vlada je Odlukom o proglašenju stanja nesreće uzrokovanog pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 21/20) proglasila stanje nesreće.

Ovaj zakon je predložen u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije, imajući u vidu ogromne negativne ekonomske posljedice koje će u narednom periodu nastati kao posljedica stanja nesreće, s obzirom da je veliki broj privrednih subjekata obustavio rad što dovodi do značajnog poremećaja normalnih tokova poslovanja.

III. USKLAĐENOST S PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

Nakon uvida u propise Evropske unije i analize odredaba ovoga zakona, nije ustanovljeno da pravo EU sadrži izvore koji su relevantni za predmet uređivanja predmetnog zakona.

IV. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI

Članom 1. definiše se predmet uređivanja ovoga zakona.

Članom 2. definišu se pojmovi koji se koriste u ovom zakonu.

Članom 3. definiše se primjena ovoga zakona, kao i da ukoliko je ovaj zakon u suprotnosti s drugim propisima primjenjivati će se ovaj zakon.

Članom 4. propisano koji poslovni subjekti (realni sektor) imaju pravo na subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja iz sredstava Budžeta Federacije, propisuje se period u kojem će se vršiti subvencioniranje, kao i iznosi i način usmjeravanja u pogledu penzijsko-invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenost.

Propisane su i obaveze Porezne uprave za utvrđivanje ostvarenog prometa u naznačenom period svih subjekta koji imaju pravo na subvenciju.

Pravo na subvencioniranje imaju i poslovni subjekti koji shodno propisima o fiskalnim sistemima nisu u sistemu fiskalizacije, kao i samostalni poduzetnici i poslovni subjekti u niskoakumulativnim djelatnostima za koje su propisane osnovice manje od najniže bruto plaće.

Članom 5. propisane su obaveze poslovnih subjekata (poslodavaca) u slučaju da u propisanom periodu obračunavaju i isplaćuju iznos plaće zaposlenima koji je viši od najniže bruto plaće, odnosno i samostalnih poduzetnika čija je propisana mjesečna osnovica viša od osnovice na koju će biti subvencionirani doprinosi.

Članom 6. propisuje se obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode i to za dane trajanja stanja nesreće, kao i 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja nesreće.

Članom 7. propisuje se ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte iz člana 2. tačka a) ovoga zakona.

Članom 8. propisuje se ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za 2020. godinu.

Članom 9. propisuje se prekid rokova zastare, odnosno da se rok zastare iz člana 2. tačka i) ovoga zakona prekida od dana proglašenja stanja nesreće, a počinje teći od tridesetog dana od dana prestanka proglašenog stanja nesreće.

Članom 10. propisuje se obustavljanje: svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka, zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, a u vezi sa članom 1. ovog zakona, prinudne naplate shodno odredbama propisa o unutrašnjem platnom prometu i propisa o Poreznoj upravi, kao i period obustave.

Članom 11. propisano je da će se održavanje stabilnosti pojedinih isplata na dostignutom nivou (penzija, invalidnina i drugih socijalnih davanja) osigurati uštedama u okviru Budžeta Federacija za 2020. godinu, a imajući u vidu posljedice pada prihoda izazvanih stanjem nesreće, kao i da se obaveza usklađivanja penzija, invalidnina, drugih socijalnih davanja i plaća neće vršiti u 2020. godini.

Članom 12. propisuje se odgoda primjene propisa koji su donešeni na nivou Federacije i kojima je uređeno namjensko korištenje sredstava.

Članom 13. propisuje se uspostava Garancijskog fonda, na osnovu kojeg će u ime i za račun Federacije garancije izdavati Razvojna banka i koje će se koristiti za osiguranje kreditnih linija kod komercijalnih banaka, u cilju ublažavanja i poboljšanja likvidnosti, te olakšanje pristupa finansiranju poslovnim subjektima.

Članom 14. propisuju se rokovi za donošenje provedbenih akata od strane Vlade Federacije i Porezne uprave.

Članom 15. propisano je stupanje na snagu ovoga zakona.

V. FINANSIJSKA SREDSTVA

Za provedbu ovoga zakona potrebno je osigurati sredstva iz Budžeta Federacije, na način da se izvrše uštede u okviru Budžeta Federacija za 2020. godinu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.