Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Endru Džuel (Andrew Jewell) izjavio je da bankarski sektor u BiH igra ključnu ulogu u pomaganju da ekonomija prebrodi, a na kraju i da se oporavi od krize koju je izazvao Covid-19, saopćeno je iz Ureda MMF-a u BiH.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) i Agencija za bankarstvo Republike Srpske (BARS) najavile su ciljani moratorij na otplatu kredita za fizička i pravna lica, koja su kao rezultat pandemije ostala bez svojih prihoda. MMF snažno ohrabruje banke da nastave aktivno učestvovati u ovim programima.
- Međutim, kako je naglasio i Izvršni odbor MMF-a, Fond je protiv apsolutnog moratorija koji se primjenjuje na sve dužnike bez obzira na njihovu finansijsku situaciju. Pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove trebaju nastaviti s plaćanjem. Ovo će osigurati da banke budu u mogućnosti da pružaju nove kredite privredi. Osim toga, da bi stimulirali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o shemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita. To je pravi način da se stimulira dodatno kreditiranje privrede uz istovremeno očuvanje funkcioniranja finansijskog sektora. MMF se snažno protivi svim prijedlozima kojim se diktira bankama visina kamatnih stopa koje one naplaćuju za svoje kredite - kazao je Džuel.
Prema njegovim daljnjim navodima, banke se, poput drugih ekonomskih aktera, suočavaju s neviđenim izazovima i izvjesno je da će imati gubitke u 2020. Da bi zaštitili dužnike, FBA i BARS već su zabranili bankama da povećavaju kamatne stope na preostale kredite te da naplaćuju dodatne naknade za vrijeme trajanja moratorija.
Nametanje apsolutnog moratorija i propisivanje kamatne stope ispod tržišne vrijednosti uvećalo bi gubitke banaka, smanjilo njihovu likvidnost i oslabilo bankarski sistem.
- Rizik negativnih prelijevanja u finansijski sektor je nešto što pomno pratimo. Globalna finansijska kriza nastala je u finansijskom sektoru i proširila se na realnu ekonomiju. Sada je situacija obrnuta jer kriza je pogodila realnu ekonomiju i postoji rizik širenja na finansijski sektor. Kroz historiju znamo da kada se tako nešto dogodi, oporavak koji slijedi nakon krize je mnogo sporiji - Džuelove su riječi.
Nakon što je u ponedjeljak Bosni i Hercegovini odobrio 333 miliona eura hitne pomoći, naglašava on, MMF će sada usmjeriti pažnju na pregovaranje novog, višegodišnjeg aranžmana s vlastima, a nezavisnot FBA, BARS i Centralne banke BiH bit će od najveće važnosti u bilo kojem novom aranžmanu.