Šest država zapadnog Balkana vrlo jasno u vanjskopolitičkim prioritetima navode članstvo u Evropskoj uniji pa se obaveza za usklađivanjem ne čini posebno zahtjevnom s utvrđenim nacionalnim interesima, kazala je Nedžma Džananović-Miraščija, autorica političke analize "Vanjske politike država zapadnog Balkana - usklađenost s vanjskom politikom EU".
Također, kako je kazala, sasvim logičnim čini se i kontinuirana izgradnja diplomatsko-birokratskih kapaciteta, jer je i to značajna pretpostavka sudjelovanja u pravima i obavezama koje članstvo podrazumijeva.
Evropska unija putem tih uvjeta testira političko i simboličko opredjeljenje država, njihovo usaglašavanje i zajedničko djelovanje, ali i spremnost za kontinuirano ulaganje u razvoj konkretnih diplomatsko-birokratskih kapaciteta za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.
Osnovni cilj analize, čije je online predstavljanje organizirala Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji s Fondacijom "Friedrich Ebert", bio je utvrditi da li, u kojoj mjeri i na koji način, zemlje zapadnog Balkana ispunjavaju taj dio političkih kriterija, te identificirati faktore i aktere koji utječu na veći ili manji stepen usklađenosti.
Usklađenost s vanjskom politikom EU u konkretnim međunarodnim okolnostima istovremeno je jasan indikator stvarne utemeljenosti deklarativnih vanjskopolitičkih prioriteta zemalja, ali i dometa transformativne i strukturalne vanjskopolitičke moći EU u ovoj oblasti, pogotovo u odnosu na druge aktere prisutne u regionu u različitim kapacitetima.