Tokom pandemije koronavirusa iz više medijskih izvještaja iz cijele Bosne i Hercegovine postalo je jasno da osobe koje su pozitivne na novi koronavirus Covid-19, pogotovo ako su bile hospitalizirane, pa oporavljene, vrlo često su bile stigmatizirane, odnosno odbačene i negativno obilježene od lokalne sredine.
- Ovo je nerijetko uključivalo i prijetnje, onemogućavanje normalnog života i druge negativne posljedice po te osobe, ali i članove porodice oboljele osobe - saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Dodaje se da su se tokom terenskog rada u više gradova i klastera s osobama pozitivnim na Covid-19, ali i u njihovom okruženju, stručni timovi Instituta proteklih sedmica nerijetko su se suočavali sa svjedočanstvima i informacijama o negativnim iskustvima oboljelih, zaraženih i njihovih srodnika i prijatelja u lokalnim sredinama.
Osude idu do te mjere da se čak i članovima porodice osoba koje imaju ili iz područja gdje je prisutan veći broj pozitivnih otvoreno prijeti na društvenim mrežama, a u neposrednom kontaktu se onemogućavaju u normalnim životnim funkcijama, kupovini, radu i životu.
- Stigmatizacija je uvijek plod neinformiranosti, neznanja i predrasuda. Nažalost, svjedoci smo da se dezinformacije, lažne informacije i sa zdravstvenog aspekta apsolutno netačne i neutemeljene tvrdnje mnogo brže šire od istine i činjenica, ponajviše zbog prirode i mentaliteta područja koje mnogo lakše prihvata laž koja se uklapa u percepciju primaoca sa manjkom činjenica nego istinu koja je nerijetko „naporna“, puna fakata, činjenica i potrebnog znanja - ističe Nino Hasanica iz Instituta.
Još početkom pandemije Covid-19 objavljena je informativna knjižica “Društvena stigma povezana s bolešću Covid-19” koju su pripremili Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Međunarodni komitet Crvenog križa.
- Nažalost, negativan utjecaj okoline ima potencijal da izazove društvenu izolaciju grupa, što može doprinijeti razvoju situacije koja pogoduje širenju, a ne suzbijanju virusa. To može dovesti do težih zdravstvenih problema i poteškoća u kontroliranju epidemije.
Nekoliko posljednjih primjera povećanja broja oboljelih, te širenja klastera upravo su rezultat ovakvog negativnog pristupa ovom problemu pojedinaca, ali i cijelih društvenih grupa i lokalnih zajednica.
Zbog straha od stigme, ljudi mogu prešutjeti da su bolesni kako bi izbjegli diskriminaciju, oklijevati da pravovremeno potraže zdravstvenu zaštitu ili odustati od usvajanja zdravih ponašanja.
Još prije dva mjeseca definirano je stanje koje sad uglavnom proživljava naše društvo, a to je da kontinuirano negativno izvještavanje može uticati na javno mišljenje i postupanje prema ljudima za koje se sumnja da imaju koronavirus, pacijentima te njihovim porodicama i pogođenim lokalnim zajednicama, ali i bitno utjecati na ponašanje većine građana u mjerama zaštite i samoizolacije – navode iz Instituta.
Iz INZ ističu da pandemija po svim relevantnim informacijama nije pobijeđena, te da stagnacija i smanjenje broja oboljelih ne može i ne smije nužno značiti značajno opuštanje u mjerama samozaštite i zaštite, jer kako je više puta istaknuto, panika nije opcija, ali oprez jeste, ističe se u saopćenju.
