I dok kriza, uzrokovana koronavirusom, zatvara evropske granice i troši resurse kontinenta, Brisel pokušava uvjeriti svoje balkanske susjede da nije zaboravio na njihove potrebe i snove o članstvu.

Samit Evropske unije sa šest država zapadnog Balkana, koje se žele pridružiti bloku, prvobitno je trebao početi u srijedu u Zagrebu. No, sastanak će se sada održati virtuelnim putem zbog pandemije koronavirusa, koja je odnijela više od 250.000 života, od čega polovinu u Europi, prenosi AFP.

Nastavak saradnje u borbi protiv pandemije

Razgovori dolaze dok se EU pokušava odbraniti optužbi za prvobitno spor odgovor u podršci Balkanu u zdravstvenoj krizi, dok je Kina istom regionu brzo isporučila, ali i reklamirala, isporuke maski i druge opreme.

Od tada je blok predstavio niz paketa pomoći, uključujući 3,3 milijarde eura najavljenih prošle sedmice, dok zvaničnici također ističu decenije ulaganja EU u zdravstvene sisteme u regiji.

Razgovori u srijedu bit će usredotočeni na nastavak saradnje u borbi protiv pandemije, rekli su na brifingu EU predstavnici. EU također naglašava da ostaje dominantan igrač i partner na Balkanu, usprkos nedavnim potezima iz Kine i Rusije.

- EU je bio i ostao broj jedan. Rusija ili Kina, uprkos onome što neki tvrde, nisu ni blizu - rekao je jedan EU zvaničnik.

U nacrtu zaključaka samita, u koji je AFP imao uvid, naglašava se da "podrška i saradnja bloka mnogo nadmašuje sve ono što je bilo koji drugi partner pružio regiji" i da to "zaslužuje javno priznanje".

Sa manje od 500 potvrđenih smrtnih slučajeva od koronavirusa, zapadni Balkan je do sada izbjegao razaranja koja su zabilježena u najteže pogođenim evropskim zemljama.

No, slaba privreda siromašne regije sprema se za bolne ekonomske padove, što postavlja pitanje kako se njegova budućnost uklapa u EU koja je usmjerena na vlastiti opstanak. Crna Gora i Srbija najdalje su u pregovorima o članstvu, s najranijim mogućim datumom ulaska 2025. godine, navodi AFP.

Bez konkretnog datuma

Iza njih su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su, nakon serije odgađanja, u martu dobile zeleno svjetlo za početak dugotrajnog procesa, ali bez konkretnog datuma.

Na začelju su Kosovo i Bosna i Hercegovine, koji se još nadaju da će dobiti status kandidata. Međutim, prema dužnosnicima EU, proširenje neće biti na dnevnom redu sastanka u srijedu, osim podsticanja balkanskih vlada da nastave reforme potrebne za kandidature za pristupanje.

- Povećana pomoć EU-a bit će povezana s opipljivim napretkom u vladavini zakona, socijalno-ekonomskim reformama i pridržavanju EU vrijednosti, pravila i standarda - navodi se u nacrtu deklaracije.

Otkako je Hrvatska, koja trenutno predsjedava EU-om, posljednja zemlja koja se pridružila bloku u 2013. godini, apetit za dodavanjem novih zemalja članica znatno se smanjio.