Kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti, karakteriše dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017. - 2019. godina, navedeno je u Analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koju je danas usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Kako je istaknuo, to je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim.
- Također, na smanjenje izvoza utjecala je i odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 posto carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH. Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima - navedeno je u Analizi.
Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM. Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u vanjskootrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38 posto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 posto je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16 posto, u EFTA-u 2 i zemlje ostatka svijeta 8 posto.
Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 posto, iz zemalja CEFTA-e 29, Turske oko 3 odsto, EFTA-e 0,2 i ostatka svijeta 13 posto.
Vijeće ministara BiH usvojio je i Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,49 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6 posto, pad izvoza (3,4%), rast uvoza (1,2%) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8 posto.
Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66 posto. Slijede zemlje CEFTA-e sa 14, a ostale zemlje učestvuju sa 20 posto.
Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73 posto, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62 posto u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 17 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12 posto u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u ostale zemlje ostvaruje učešće od 10 posto u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje sa 26 posto.
Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151%), Slovenijom (111%), Njemačkom (72%), Hrvatskom (69%), Francuskom (62%), Srbijom (61%), te Italijom (56%).
