Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je danas uoči predstavljanja Balkan barometra 2020. da značaj regionalne saradnje nastavlja da raste uz veliku većinu građana koji podržavaju njenu ulogu u poboljšanju političke, ekonomske i sigurnosne situacije u njihovim ekonomijama, njih 77 posto, dok 65 posto vjeruje da je ono što spaja građane zapadnog Balkana važnije od onog što nas razdvaja.
- Brzo širenje virusa COVID-19 bilo je za sve nas sumoran podsjetnik na to da nesreće ignorišu granice i da je saradnja možda jedino što održava obećanje da smo zajedno jači - rekla je Bregu.
Specijalno izdanje istraživanja Balkan barometra 2020. posvećeno uticaju virusa COVID-19, koje je Vijeće za regionalnu saradnju provelo u maju ove godine, daje kratku analizu mišljenja javnog mnijenja i privrednika koja, ukratko, pokazuje da 72 posto građana zapadnog Balkana pandemiju smatra velikom prijetnjom njihovim nacionalnim ekonomijama, 68 posto građana veoma je zabrinuto za svoje ili za radno mjesto člana svoje porodice, dok je samo jedna trećina zadovoljna mjerama koje vlasti provode radi očuvanja radnih mjesta.
- Balkan barometar istovremeno otkriva i da je 65 posto građana zapadnog Balkana potvrdilo da su cijenili stranu pomoć koja je stizala tokom vremena blokade zbog pandemije, čiji je ogroman dio stizao iz Evropske unije. Većina, odnosno 59 posto građana podržava članstvo u Evropskoj uniji, dok njih 71 posto daje prednost Uniji kao najvažnijem trgovinskom partneru našeg regiona, što je i logično, jer je Evropska unija samo za oporavak nakon pandemije regionu namijenila 3,3 milijarde eura - istakla je Bregu.
Na pitanje koga smatraju najkorumpiranijim, 83 posto građana zapadnog Balkana istaklo je političke stranke, 80 posto sudstvo, 79 posto carinu, 76 posto zdravstvene radnike, a 76 posto parlamente. Osim toga, Balkan barometar 2020. pokazuje da je odlazak kvalifikovane radne snage postao glavna briga naših građana, taj je procenat sa nula posto 2015. skočio na sadašnjih 20 posto.
Zapanjujućih 71 posto mladih sa zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inostranstvo radi posla. To pokazuje snažnu vezu između smanjenja zabrinutosti oko nezaposlenosti i rasta brige zbog odlaska kvalifikovane radne snage, dok se ekonomije zapadnog Balkana počinju nositi sa izuzetno visokom stopom emigracije kvalifikovane radne snage.