Bosna i Hercegovina ostala je kooperativan partner u borbi protiv terorizma i nastavila je povećavati kapacitete tokom 2019. godine.
Također, BiH se nastavlja suočavati s prijetnjama koje predstavljaju oni koji se s ratišta vraćaju u BiH, navodi se između ostalog u najnovijem izvještaju o borbi protiv terorizma za prošlu godinu, koji je danas objavio Stejt Department.
U izvještaju je navedeno da je BiH i dalje spreman partner u vraćanju boraca sa stranih ratišta, a da se Predsjedništvo BiH u novembru prošle godine složilo da vrati članove porodica tih boraca iz Sirije.
Kako ja naglašeno, u decembru prošle godine vraćeno je 17 žena i djece, zajedno sa sedam boraca.
Bosanskohercegovačke agencije za provođenje zakona bile su vrlo kooperativne u tom procesu – navodi se u izvještaju i dodaje da nijedan državljanin BiH nije pokušao lani otići na strana ratišta, iako ih se još desetine nalazi u Iraku, Siriji i Ukrajini.
Stejt Department navodi da se BiH suočava sa prijetnjom od njihovog povratka i da je problem blaga kaznena politika pri procesuiranju povratnika sa stranih ratišta.
Naglašeno je da tokom 2019. godine nisu prijavljivani teroristički napadi ali da je BiH nastavila sa naporima da zaustavi terorističke aktivnosti u 2019. godini hapšenjima i podizanjem nekoliko optužnica.
- Ekstremističke i regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH – upozoravaju iz Stejt Departmenta.
Istaknuto je da je Sud BiH prošle godine povećao kazne Maksimu Božiću i Edinu Hastoru na šest godina (sa četiri godine) i tri godine (s dvije godine, šest mjeseci) zatvora za planiranje terorističkih aktivnosti, te naglašavaju da je BiH također započela krivično gonjenje svojih državljana zbog pridruživanja stranim paravojnim snagama prema istoj odredbi koju koristi za procesuiranje osoba koji se pridruže ISIL-u.
Stejt Department ističe da je SIPA vodeća institucija za provođenje zakona koja se bavi borbom protiv terorizma, ali da je učinkovitost oko 25 službenika koji rade na tim slučajevima ograničena.
Radna grupa koju vodi Tužilaštvo BiH češće se sastajala 2019. godine, ali saradnja na provedbi zakona na višem strateškom nivou, ocjenjuju, i dalje trpi zbog međuljudskih i institucionalnih sukoba, kao i zbog složene strukture vlasti u BiH. Agencije za provođenje zakona također su djelotvorno radile na prihvatanju boraca koji se vraćaju sa stranih ratišta i članova njihovih porodica iz Sirije – kaže se između ostalog u izvještaju.
U izvještaju se navodi da je donesena odlluka o uvrštavanju Mirsada Kandića na popis osoba prema kojima će se primjenjivati restriktivne mjere i kome će biti zamrnuta imovina. Kandića su tražile američke obavještajne službe godinama, ali je lociran i uhapšen nakon ulaska u BiH u novembru 2017.godine.
U kontekstu borbe protiv tih ideologija i nacionalizma istuču ulogu vjerskih zajednica i Međureligijskog vijeća.
- Pojedinačne vjerske vođe i grupe civilnog društva širom zemlje također su uložili veće napore na identifikaciji "ekstremističkih utjecaja" i izvora otpornosti u svojim zajednicam- ka
