Stanje u Novom Parazu i dalje je prilično teško. Broj zaraženih od koronavirusa je veliki, a hospitaliziranih rijetko koji dan pada ispod 300. Na respiratorima se nalaze desetine osoba, kaže za "Avaz" Adem Zalihić.
Direktor Hitne pomoći Sarajevo dio je tima medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine koji je, usljed kolapsa zdravstvenog sistema u Novom Pazaru, stigao u Srbiju kako bi pomogao tamošnjim ljekarima u liječenju velikog broja zaraženih koronavirusom u Novom Pazaru, odnosno područja Sandžaka.
- Precizne brojke teško je odrediti, stanje u pogledu zaraženih osoba se stalo mijenja, mnogi imaju tešku kliničku sliku. Situacija je prilično teška.
U jednom momentu u Novom Pazaru se pojavio veliki broj oboljelih, među kojima i zdravstvenih radnika, što je uzrokovalo da sistem kolabira i ljekari postanu jednostavno nemoćni da se izbore sa krizom – kaže Zalihić.
Ipak, stanje se donekle stabiliziralo posljednjih dana, dijelom i zbog toga što su tamošnjim ljekarima pomogle kolege iz BiH.
- Mislim da smo napravili prekretnicu. Prema nekoj analizi, koju su radile kolege u Pazaru, stanje se stabilizovalo, očekujemo da će krenuti prema smanjenju zaraženih, odnosno oboljelih.
Očekuje se i povratak na radna mjesta ljekara koji su bili i sami bili zaraženi i sada se oporavljaju – kaže Zalihić uz kojeg su iz sarajevske Hitne pomoći stigla i dva medicinska tehničara.
Prema njegovim informacijama, u Novom Pazaru je još šest ljekara sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu te po tri ljekara i tehničara Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Planirano je da sarajevski dio tima u Novom Pazaru boravi do nedjelje.
- Ovo je veoma zahtjevna situacija za medicinske timove. Kadra ionako nedostaje, a sada je znatan broj ljekara ispao iz tima, zbog toga što su bili u kontaktu sa oboljelima ili su i sami oboljeli – dodaje Zalihić.
Dodaje, nažalost, da je stanje u Novom Pazaru „školski primjer šta se dešava kada struka ne rukovodi krizom“. Slično se, mada u manjoj mjeri, dešava i u BiH nakon ukidanja određenih mjera.
- Možda su neke od mjera bile represivne, nisu bile popularne, ali su imale rezultat - kaže Zalihić.
Kao pristalica principa „bolje spriječiti nego liječiti“ Zalihić zagovara sve ono što su krizni štabovi preduzimali na suzbijanju pandemije.
- To se prije svega odnosi na mjere distance i izbjegavanja većih okupljanja. One možda zvuče banalno, ali su jako efikasne. Međutim, kasnije se nisu poštovale, što je doprinijelo da se virus razbukta.
Ovom krizom mora upravljati struka, epidemiolozi, infektolozi, anesteziolozi, pa i ljekari drugih specijalnosti, koji mogu dati ključne preporuke – rekao je Zalihić.
