Iznošenje žalbi na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) zakazao je za 25. i 26. august ove godine.
Kako se navodi u saopćenju Mehanizma, saslušanje Mladića, prvostepeno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini, počet će uvodnom izjavom predsjedavajuće Sudskog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Odbrana će svoju žalbu izložiti 25., a tužilaštvo 26. augusta.
To znači da bi se konačna presuda Mladića mogla očekivati tokom 2021. godine. Naime, presuda Mladiću očekuje se devet mjeseci nakon iznošenja žalbi. Prema ranijem planu, konačna presuda trebala je biti izrečena krajem ove godine, ali je žalbeni postupak odgođen zbog pandemije koronavirusa. Pravosnažnom presudom Ratku Mladiću, čiji branioce godinama tvrde da je u veoma lošem zdravstvenom u stanju, završit će se vjerovatno najvažnije poglavlje rada Haškog suda, odnosno svi ključni politički i vojni akteri stvaranja Republike Srpske imat će pravosnažne presude za ratne zločine.
General VRS
Kada je 12. maja tadašnja „Skupština srpskog naroda u BiH“ izglasala stvaranje VRS, Ratko Mladić, tadašnji general-major u JNA postavljen je na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a. Vojska pod vodstvom Mladić u naredne tri i po godine počinit je masovne sistemske zločine širom teritorije BiH na kojoj je djelovala. Još 24. jula 1995., nekoliko dana nakon genocida u Srebrenici, Mladić je optužen od strane Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine. Mladić je također optužen za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoca.
Nakon što je u julu 1996. izdat i međunarodni nalog za njegovo hapšenje, Mladić nestaje iz javnosti. Pretpostavljalo se da se skriva ili u Srbiji ili Republici Srpskoj. Najbombastičnija priča bila je da je viđen kako prisustvuje fudbalskoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu 2000. godine. Navodno je ušao na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Kroz sve godine u medijima su kulale razne zanimljive priče o Mladićevom kretanju i skrivanju. Navodilo se da je viđen u predgrađu Moskve, neki su tvrdili i da je često viđen gost u Atini i Solunu. Mediji su tvrdili da se od 2000. do 2002. skrivao u bazi Krcmar kod Valjeva. U novembru 2004., britanska vojna služba je priznala kako vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema puno šansi za uspjeh.
Ipak, nakon godina špekulacija i mnogobrojnih živopisnih priča o Mladićevom životu u bjekstu, mjestima skrivanja i neuspješnim akcijama hapšenja, u konačnici se ispostavilo da stvarna istina nije ni približno toliko uzbudljiva. Ratko Mladić uhapšen je 26. maja u selu Lazarevo (oko 80 km sjeveroistočno od Beograda), gdje je boravio kod svojih rođaka, a vijest o hapšenju potvrdio je predsjednik Srbije Boris Tadić. U Haški tribunal je izručen 31. maja, a pred sudom se prvi put pojavio 4. jula 2011. godine, punih 16 godina nakon podizanja optužnice.
Suđenje
Suđenje Mladiću je počelo 16. maja 2012. godine, ali je sutradan obustavljeno nakon objavljivanja uvodne riječi tužioca zbog proceduralnih grešaka i nastavljeno je 9. jula. Ratko Mladić je na prvom istupanju pred sudom 4. jula odbio da se izjasni o krivici. Na prvom zasjedanju je optužio Haški tribunal za krajnju pristrasnost, nazvavši ga „sudilištem”, tvrdeći da sud posebno želi okriviti Srpsku i Srbiju za početak rata. Takođe je rekao da je branio svoj narod i svoju zemlju i da je ubijao neprijatelje, ne zbog njihove nacionalnosti, nego radi spašavanja svoje zemlje. Tužilac Alan Tiger je 7. decembra 2016. godine zatražio da Mladić bude osuđen na doživotno zatvor navodeći da bi bilo koja druga presuda bila uvreda za žrtve. Prvostepena presuda uslijedila je gotovo godinu kasnije 22. novembra 2017. godine, kada je Mladić osuđen na doživotno zatvor, po jednoj tački optužnice za genocid, pet tačaka optužnice za zločin protiv čovječnosti i četiri tačke optužnice za kršenje zakona i običaja ratovanja, dok je po jedno tački optužnice za genocid u šest općina oslobođen.
Odbrana je sve vrijeme pokušavala koristit zdravstveno stanje kao izgovor za izbjegavanje suđenja. Apelovala je da Mladić ne može biti krivično odgovoran zbog poremećaja pamćenja, kao i zbog nemogućnosti da razgraniči stvarnost i fikciju. Ljekari su saopštili da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja, ne može učestvovati u suđenju više od četiri dana u nedjelji Zdravstvenim stanjem Mladića su se u ljeto 2015. godine posebno bavili ruski ljekari,što je dovelo do glasina o mogućem liječenju Mladića u Rusiji pod garancijom predsjednika Ruske Federacije. Kroz sve vrijeme pojavljivali su se izvještaji o teškom zdravtvenom stanju i mnogobrojnim problemima s kojima se Mladić suočava. Ipak, u ovom trenutku je izvjesno da bi jedino smrt Mladića mogla spasiti od onoga što mu izvjesno slijedi u narednih nekoliko mjeseci, a to je konačna, pravosnažna presuda za genocid i brojne druge zločine počinjene u BiH.
