Bosna i Hercegovina je od početka godine postala država najvažnijeg ogranka “balkanske rute” za ilegalne migrante. U ljeto 2015. godine ovom rutom je više od milion migranata stiglo u zemlje zapadne Evrope i nakon toga ona je zatvorena.

Ranija ''balkanska ruta'' se kretala od Turske, preko Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske i Mađarske, dalje prema Evropi. Prije pet godina postojali su njeni slabašni ogranci preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunije.

Podizanje žica

Međutim, nakon zatvaranja mađarske granice i sličnih mjera na granicama najviše pogođenih balkanskih država, ta je ruta od početka 2016. službeno proglašena “zatvorenom”, a većina migranata krenula je preko BiH. 

Niz je mjera koje države u okruženju poduzimaju povodom migracija - od pooštravanja migrantske politike, podizanja visokih bodljikavih žica na granici - to sada radi Srbija na granici sa Sjevernom Makedonijom, do „slobodnijeg“ ponašanja službenika granične policije.

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, kaže za „Avaz“ da treću godinu govorimo o uzroku, a liječimo posljedicu.

- Kada imate 10.000 ljudi, migranata, morate im osigurati 30.000 obroka dnevno, primarnu zdravstvenu zaštitu i sve ostalo. To su posljedice, jer su oni već ušli u BiH. Da smo imali jaču granicu, ne bi tako bilo. Tokom migrantske krize od 80 do 85 posto oni ulaze s istočne strane, odnosno iz Srbije, a 15 do 20 posto iz Crne Gore. Moramo se posvetiti uzorku, a to je propusnost naše granice - navodi Ujić.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, kaže da nismo ništa naučili iz primjera Hrvatske i Srbije.

Promjena rute

- Nismo naučili ništa ni od zemalja Evropske unije koje su napravile kampove koje i danas imaju, poluzatvorenog i zatvorenog tipa. Moglo se pretpostavljati da će se ova ruta pomjeriti na područje BiH, pogotovo što je EU smanjila broj prihvata migranata. Danas imamo drugačiju situaciju, većinom se radi o aspektu krijumčarenja ljudi. Imamo zatvorene granice i to što prolazi od 100 do 200 ljudi dnevno, većinom su to migranti koji za to plaćaju. Sve je to dobro uvučen organizirani kriminal - pojašnjava Kržalić.

Destruktivne politike

- Migrantsku krizu u BiH dosta usložnjavaju i destruktivne politike. Odnos državne vlasti prema Krajini prouzrokovao je da se tamo rode ideje kako od države nemaju nikakve koristi, što opet ide u korist politikama koje žele da razbiju BiH - kaže Kržalić.

Šatorska naselja

- Ne smijemo imati više privremenih prihvatnih centara. Treba nam ono što je Turska napravila - šatorska naselja van urbanih dijelova grada - ističe Ujić.