Činjenica je da je Momčilo Krajišnik bio čovjek koji je genocidnom duhu Radovana Karadžića dao strukturu, protokol, pečat, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, javlja Anadolija.

- O Momčilu Krajišniku treba znati nekoliko stvari. Prva stvar je da je Krajišnik osuđen pred Tribunalom u Hagu za zločine protiv čovječnosti ali isto tako da je Tribunal utvrdio da djela, za koja je on osuđen, sadrže čin genocida i da mu tobože nisu mogli dokazati samo namjeru da počini genocid - rekao je Suljagić.

Podsjetio je i na to da je "Momčilo Krajišnik čovjek koji je predsjedavao vrlo jedinstvenim forumom u historiji 20. vijeka, a to je Skupština bosanskih Srba".

- Koja je u jednom vrlo demokratskom duhu, ovo govorim bez ikakve ironije, pod njegovim rukovodstvom donijela odluku da počini genocid. Momčilo Krajišnik je u svakom trenutku kontrolisao taj forum - rekao je Suljagić.

Kako je kazao, "činjenica je da je Krajišnik bio čovjek koji je genocidnom duhu Radovana Karadžića dao strukturu, protokol, pečat...".

- Ovo što sad slijedi je veličanje genocida, osuđenog zločinca...Hoću da podsjetim javnost naše zemlje da su u mandatu Momčila Krajišnika ljudi, koji su djelovali u njegovo ime i pod njegovom komandom, silovali djevojčice i dječake od devet i 12 godina. To je sve što trebamo upamtiti o Momčilu Krajišniku. Još jedna stvar, ako zločinci nisu vječni, a nisu, ne znam zašto bi njihova djela bila vječna. Smrt Momčila Krajišnika nas samo obavezuje da još više radimo na tome da jedan dan nakon što je on nestao, nestane njegovo djelo - poručio je Suljagić.

Krajišnik je pravosnažnom presudom Haškog tribunala u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije, prisilna premještanja i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini u periodu od aprila do decembra 1992. godine, u općinama Zvornik, Banjaluka, Prnjavor, Bijeljina, Bratunac, Bosanska Krupa, Sanski Most, Trnovo i Sokolac. Proglašen je krivim i jer je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj etničko čišćenje teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.

Uhapšen je na Palama u aprilu 2000. godine i prebačen u pritvor Haškog tribunala. Njegovo hapšenje je bivša glavna haška tužiteljica Karla Del Ponte (Carla) nazvala "iznimno bitnim događajem", a bivši američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) "jednim od najbitnijih događaja koji su se zbili na Balkanu" nakon rata.

Nakon odsluženih 13 godina zatvorske kazne zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, Krajišnik se vratio kući, na Pale, u entitet Republika Srpska, u BiH. Iako je osuđen na 20 godina zatvora, predsjednik Tribunala Teodor Meron (Theodor), početkom jula 2013. donio je odluku o njegovom prijevremenom oslobađanju nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne.

Krajišnik je devet godina kazne proveo u pritvoru Haškog tribunala, ali je zadnje četiri i po godine proveo u zatvoru u Velikoj Britaniji.