Broj novozaraženih koronavirusom u BiH iz dana u dan dramatično raste, zabrinjavaju i informacije iz entitetskih zavoda za javno zdravstvo o broju umrlih, a zbog takve situacije sve su glasnije špekulacije da će nadležni ponovo posegnuti za rigoroznim mjerama. Spominju se uvođenje policijskog sata, parcijalna zatvaranja, čak i na nivou kantona… Ali tek nakon što prođu izbori, dakle, poslije 15. novembra.

Stanje na terenu

Dok neke od najjačih zemalja u Evropi i svijetu uvode mnogo strožije mjere od onih koje su do sada bile na snazi, u BiH se o tome samo šapuće. Osim onih standardnih, poput obaveznog nošenja maske, smanjivanja dozvoljenog broja osoba u zatvorenom i na otvorenom prostoru, higijene, drugih preporuka nema.

Ministar zdravstva FBiH Vjekoslav Mandić ustvrdio je prije nekoliko dana kako Federalni krizni štab, na čijem je on čelu, sigurno nema nikakve političke kalkulacije te da ne bježe od rigoroznih mjera, ako one budu potrebne.

- Bili izbori ili ne, ja samo slušam struku. Ljudi mogu insinuirati, ali to apsolutno nema nikakvog utjecaja. Samo sukladno situaciji na terenu, donosit ćemo odluke - zaključio je Mandić.

Ministrica zdravstva Unsko-sanskog kantona Nermina Ćemalović ističe kako se svi učesnici javnog okupljanja, u koja se ubrajaju i ona predizborna, bilo u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, moraju pridržavati mjera i odgovorni su za naredbe Kriznog štaba Ministarstva zdravstva.

- Odlučili smo da u USK u zatvorenom prostoru može biti do 30, a na otvorenom do 70 osoba. O karantinu nije bilo priče, tako da se nadam da do toga neće doći. A, ako dođe, to nema veze s izborima. Krizni štab FBiH bi trebao donositi tako velike odluke. I to bi trebala biti definitivno odluka struke. Politika ne smije zalaziti u ovu priču - istakla je Ćemalović.

Dajana Čolić, ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona, također smatra da zatvaranje treba biti isključivo odluka struke.

- Mi smo danas (jučer, op. a.) imali sjednicu Kriznog štaba. Cilj je bio da zabranimo predizborne skupove, međutim, u Izbornom zakonu, u poglavlju 7, stoji da se mora omogućiti da svaki politički subjekt putem javnog okupljanja izloži svoj program. Tako da smo to barem ograničili na 40 osoba u zatvorenom i 80 na otvorenom prostoru - kazala je Čolić.

Reagirati kasno

Naglasila je da je njihov zadatak da, prije svega, zaštite građane, a samim tim i zdravstveni sistem. 

- Poduzet ćemo mjere koje budemo morali. Iskreno se nadam da neće doći do toga, a hoće li to biti prije, poslije ili na dan izbora, to je apsolutno nebitno - kazala je Čolić.

S druge strane, infektolog Ednan Drljević ističe kako se samo čeka da izbori prođu.

- Tri su stuba COVID infekcije. Prvi je narod, zatim politika, i a mi, struka smo tek na trećem mjestu. To je prema naučnim studijama. Puno toga ovisi o političarima. U Hrvatskoj su prije izbora testirali vrlo malo ljudi kako bi mogli reći da nema zaraženih, u Srbiji su krili podatke o umrlima. To je, zaista, politička odluka i normalno je da ljudi sad pred izbore neće učiniti ništa što bi im oduzelo glasove, a restriktivne mjere svakako to podrazumijevaju - mišljenja je Drljević.

Sve je do politike

- Političari neće sada posezati za drastičnim mjerama i normalno je da čekaju kraj izbora, mada je to za narod izrazito nepovoljno. Njemačka je uvela karantin, ali kod nas je to malo teško, mi nemamo dovoljno novca. Bogate države sebi to mogu priuštiti, kod nas bi mnoge firme propale. U svakom slučaju, to je političko-ekonomska mjera, a što se nas tiče, to bi se trebalo uvesti već danas - iskren je Drljević.