Od marta, kada je u Bosni i Hercegovini počela pandemija koronavirusa, broj nezaposlenih povećao se za 29.323, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH.

Konstantan rast

Naime, prema statističkim podacima, u martu ove godine u BiH je bilo 398.270 nezaposlenih, a zaključno s avgustom ove godine taj broj povećao se na 427.593. U odnosu na kraj prošle godine, broj nezaposlenih veći je za 25.647.

Broj nezaposlenih rastao je svakog mjeseca od marta do avgusta, izuzimajući juni, kada je, nakon popuštanja epidemioloških mjera, došlo do blagog pada stope nezaposlenosti.

- Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi, uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 135.997, zatim slijede osobe sa srednjom stručnom spremom 124.438 i nekvalificirane osobe 111.868. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja, odnosno VŠS 7.364, a slijede ih polukvalificirane osobe 7.129. Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 57,2 posto ili u apsolutnom iznosu 244.549 osoba ženskog spola - pojasnili su iz Agencije za statistiku BiH.

Ekonomista Faruk Hadžić za „Avaz“ je kazao da podaci o službeno registriranoj nezaposlenosti pokazuju sve ono što je progresivni dio struke upozoravao u martu ove godine prilikom prvih najava dolaska pandemije koronavirusa.

Četiri sektora

- Kada se analiziraju podaci vezano za nezaposlenost, prikazani su samo podaci osoba koje su bile prijavljene pa su ostale bez posla. Struktura otpuštenih svih radnika u državi pokazuje da je čak 89,58 posto došlo iz četiri sektora koja su nosioci privredne aktivnosti - pojasnio je Hadžić.

Dodao je da, drugim riječima, od 10 otpuštenih radnika 9 je došlo iz sektora ugostiteljstvo i hotelijerstvo, trgovina naveliko i namalo, prerađivačka industrija te sektor zabava i rekreacija

Broj otpuštenih je dosta veći

- Broj nezaposlenih je sigurno i dosta veći, jer zvanični podaci nisu uključili broj radnika koji su radili nacrno, a ostali su bez posla. Da je broj ovih radnika značajan, može se vidjeti i prema podacima vezano za naplatu poreza i doprinosa, gdje je daleko veći pad zabilježen vezano za naplatu indirektnih poreza, što je posljedica smanjene potrošnje stanovništva. Iako se rad nacrno treba suzbiti, ipak moramo uvažiti i činjenicu da do 25 posto nezaposlenih radnika u državi radi nacrno - kaže Hadžić.