Narednih nekoliko sedmica bit će ključno za način na koji će novoizabrani američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) provesti svoj plan za Balkan, odnosno Bosnu i Hercegovinu, potvrdio je za „Dnevni avaz“ dobro upućeni diplomatski izvor iz Sjedinjenih Američkih Država. Ovih dana očekuje se da će Bajden imenovati najodgovornije osobe u svom timu, što će odrediti ton i dinamiku pojačanog angažmana nove administracije.
Ono što je već sada jasno, tvrdi naš izvor, jeste da će se Bosnom i Hercegovinom, definitivno, baviti viši nivoi administracije, možda ne direktno Bijela kuća, ali zasigurno osobe sa značajnijih pozicija u Stejt departmentu.
Bajden je tokom cijele karijere vezan za BiH, tokom kampanje je iznio i temeljne stavove u pogledu BiH. Sada se definiraju osobe koje će taj plan direktno provoditi.
Kako saznajemo, u formuliranju i postavljanju najvažnijih stavova iznesenih u ranijem planu Bajdenovom timu pomogli su ugledni diplomati i veliki prijatelji BiH, ambasadori Tomas Miler (Thomas Miller) i Džon Menzis (John Menzies). Iako su obojica sada u privatnom sektoru, Bajdenov tim, a, kako se očekuje, i buduća administracija, posebno uvažavaju njihova mišljenja. No, naš izvor tvrdi da, uprkos tome, ne treba imati nerealna očekivanja.
- Kako sada stvari stoje, najbliži poziciji državnog sekretara ili glavnog savjetnika za nacionalnu sigurnost je Toni Blinken (Tony), čovjek koji je imao visoku funkciju u Obaminoj administraciji. Ukoliko se te informacije pokažu tačnima, možemo očekivati da će se Bosnom i Hercegovinom baviti pomoćnik državnog sekretara, što je znatno bolje nego što je bilo u Trampovo vrijeme. Ali istovremeno to potvrđuje da BiH ipak neće biti u samom vrhu prioriteta vanjske politike - kaže naš sagovornik.
U toku su, kako saznajemo, ozbiljni razgovori u pogledu načina na koji treba pomjeriti stvari s mrtve tačke u BiH. Ono oko čega postoji saglasnost kod najvažnijih ljudi u Bajdenovom timu jeste da je potrebno što prije imenovati novog visokog predstavnika. Od njega će se očekivati da bude posljednji visoki predstavnik, što bi značilo da će provesti reforme koje će BiH nezaustavljivo staviti na put ka članstvu u EU i NATO.
Dio naših izvora ističe kako je moguće očekivati američki angažman kakav smo imali u vrijeme prve Obamine administracije, kada je državna sekretarka bila Hilari Klinton (Hillary Clinton).
Tada je, podsjećamo, SAD, preko tadašnjeg pomoćnika Hilari Klinton Džejmsa Stajnberga (James Steinberg), vodila tzv. butmirske pregovore o reformama. Pregovori u kojima je uime EU učestvovao Karl Bilt (Carl Bildt) imali su za cilj opsežne ustavne promjene, ali nisu bili uspješni.
Bajdenov tim ima snažnu želju da pomogne Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Mnogi izuzetno cijene činjenicu da su Bošnjaci u SAD listom glasali za Bajdena, što je imalo poseban značaj u situaciji kada je razlika bila izuzetno mala.
- Međutim, vi u BiH morate pomoći Bajdenu da vama pomogne. Potrebno je urgirati na najvišem nivou, zastupati vaše interese u Kongresu. Mnogi u Bajdenovom timu smatraju da su Bošnjaci, uz Albance i Poljake, narod u kojem postoji najviše simpatija za SAD i to je vrlo važno. Ali bit će potrebno mnogo više saradnje iz BiH kako bi došlo do potrebne promjene - navodi naš sagovornik.
Za sada se i spominju neka nepotvrđena imena britanskih diplomata, ali je novost da bi ta pozicija mogla biti ponuđena Kanadi kao državi iz grupe G8, a koja pokazuje sve veći interes za Balkan, i to ponajviše zbog Ukrajine.
- Ta dva područja su im važna zbog odnosa s Rusijom. A odnos Bajdena s Rusijom će uveliko odrediti i snagu kojom će se SAD vratiti na Balkan i u BiH. Mnogo toga će zavisiti i od pristupa EU, koja za sada šalje vrlo pohvalne signale prema Bajdenu - navodi naš neimenovani sagovornik.
Također, dobra vijest je da se među budućim Bajdenovim ljudima spominje i Nikolas Barns (Burns), koji bio jedan od glavnim saradnika Medlin Olbrajt (Madelein Albright).