Prebacivanje problema u tuđe dvorište i odlaganje najodgovornijih ljudi u državi da se suoče s posljedicama migrantske krize kulminirali su ubistvom u Sarajevu. Ako se ubrzo ne postigne minimum političke saglasnosti i ne poduzmu adekvatne mjere, stanje će biti još teže, upozoravaju eksperti koji prate globalnu krizu i znaju da među desetinama hiljada ljudi s istoka ima i onih s kriminalnim dosjeima. 

Jačanje policije

- Moramo se početi baviti uzrokom, a to je da nam je granica porozna i da se mora ojačati. Ako ne bude odgovora cijelog društva, bit ćemo u još većem problemu - kaže Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.  

Država mora reagirati, a ne čekati da se desi smrtni ishod poput ovog u Otesu, ističe Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA-e. Dodaje da sigurnosni problem za BiH počinje na granici te da su nam potrebni sporazum s FRONTEX-om, pojačanje Granične policije na istoku, pa i upućivanjem pripadnika OSBiH.

- Novi predsjedavajući Predsjedništva to ne želi jer smatra da je loša poruka prema Srbiji, ali mi nemamo ništa protiv susjeda, već samo štitimo BiH. Ovo je problem na političkoj ravni i to je žalosno. Ne smijemo više nikoga opravdavati za ovakvo stanje. Hoćeš raditi - hoćeš, a ako ne možeš, idi s vlasti - ističe Korajlić.

Ne smije se, smatra on, dopustiti da građani rješavaju problem, a što su najavili tokom protestnih okupljanja.

- Ugroženi su i njihovi, ali i životi migranata koje moramo štititi, kao i građane BiH. Ne možemo pustiti da se nad njima vrši odmazda, a da institucije BiH ne reagiraju - kaže Korajlić.

Profesor Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije BiH, navodi da svako ko prati razvoj migrantske krize u našoj zemlji zna da su incidenti bili očekivani.

Skloni kriminalu

U masi su i oni koji su skloni kriminalu, dolazi zima, pa se može očekivati novi udar na imovinu bh. građana. Kržalić kaže da se, uz jačanje istočne granice, mora promijeniti način upravljanja krizom unutar zemlje.  

- Stvorili su se uvjeti da BiH prijeđe na poluzatvoreni ili čak zatvoreni sistem migrantskih kampova. Kampove treba preuzeti država, a ne da njima upravljaju humanitarne organizacije i da ih osiguravaju privatne kompanije. Država mora znati ko je u njima, ko su rizične grupe koje se ne smiju miješati i sukobljavati, a koje se mogu staviti u potpuno zatvoreni migrantski centar. To rade sve evropske zemlje. Migranti tako imaju bolji smještaj i njegu, a ostali veću sigurnost. Ne znam zašto država ne mijenja strategiju, već “gura” pristup koji, kako se pokazalo u posljednje dvije godine, nije dobar - ističe Kržalić.

Udaljeno 530 osoba

Služba za poslove sa strancima ove godine je s teritorije BiH udaljila 530 osoba. Ambasadama je proslijeđeno više od 1.100 zahtjeva za utvrđivanje identiteta, što je preduvjet za deportaciju, ali i više od 3.000 urgencija na ranije zahtjeve na koje ambasade, od kojih je većina van BiH, nisu odgovorile.