Krajem prošle sedmice u Okružnom sudu u Bijeljini održana je sjednica Vanraspravnog vijeća na kojoj se odlučivalo o određivanju pritvora uhapšenom Srebreničaninu Nedžadu Hasiću.

Podsjetimo, Nedžad Hasić je, zajedno s Ahmom Harbašom i Behudinom Husićem, akter nepravednog "bijeljinskog procesa" koji ni 25 godina od kraja agresije na BiH, iako su preživjeli genocid u Srebrenici, nikada nisu sa svojih pleća zbacili breme navodne krivice za ubistvo četvorice drvosječa, Srba.

Kako je "Avaz" ranije pisao, pod prisilom, batinjanjem, torturom, nakon što su 10 mjeseci bili lovina u srebreničkim šumama, potpisali su poturenu izjavu da su to počinili.

Hasić je uhapšen 26. novembra ove godine, a, prema nezvaničnim informacijama, određen mu je pritvor. 

Međutim, njegov advokat Amir Omerćehajić nije mogao potvrditi te navode, jer mu još uvijek nije dostavljeno rješenje vanraspravnog vijeća. Ali, kako kaže, u slučaju da je pritvor određen, u ime svog branjenika će izjaviti žalbu, jer za to ima mnogo elementa: 

- Smatramo da navodi optužnice onakvi kakvi su, ne opravdavaju osnovanu sumnju o izvršenju djela koje se Hasiću stavlja na teret, a s druge strane ne stoji ni poseban uslov za određivanje pritvora jer nema činjenica o eventualnom sakrivanju Hasića ili postojanju realne opasnosti od njegovog bjekstva. O ovom najbolje svjedoči činjenica da je Hasić nastanjen na području općine Srebrenik i da živi u sopstvenoj kući zajedno sa suprugom i petoro djece i da je za ovih dvadeset godina bezbroj puta mogao napustiti BiH, a da to nije učinio - kazao nam je Omerćehajić.

Omerćehajić smatra da bi do sada Hasić bio pušten da se brani sa slobode da je ranija odluka o određivanju pritvora iz 2001.godine ukinuta. A, pošto je Nedžad Hasić još u pritvoru, Omerćehajić pretpostavlja da je donesena odluka o produženju pritvora.

Na održanoj raspravi, Omerčehajić je kazao kako će odbrana većinu svog izlaganja zasnovati na primjeni Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kao osnovnom garantu ljudskih prava.

Hasić, Husić i Harbaš, svojevremeno su terećeni da su, nakon pada Srebrenice, pokušavajući se probiti na slobodnu teritoriju, navodno ubili četvoricu drvosječa srpske nacionalnosti, a zašto, osim njihovih izjava datih u trenucima mučenja u Zvorniku, nije bilo nikakvih drugih dokaza.   

- Ovaj čovjek je preživio genocid koji se desio u Srebrenici. Mjesecima je živio u neljudskim uslovima, pokušavao da spasi živu glavu i onda biva lišen slobode i prezentiran sa takvim optužbama. Ja Vas pitam da li bi iko u tim uslovima dao dobrovoljnu izjavu i bez prinude, pa čak i da nije maltretiran? Odgovor je po meni jasan - naravno da ne bi - kazao je Omerćehajić u obraćanju na ročištu u Bijeljini.

Istakao je da se njegov branjenik Hasić svih ovih godina nije krio, a to što sistem nije funkcionirao i učinio da se isti, svojevremeno, odazove pozivu Okružnog suda u Bijeljini, zato krivicu ne može on snositi.  

U tačka 1. Optužnice iz 1996. godine navodi se da su se Hasić i ostali „udruženo kretali prema Olovu u namjeri da se domognu teritorije Hrvatsko-muslimanske federacije“. 

- Da biste uopće odlučili da li postoji osnovana sumnja da je optuženi počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret Vi sada ove optužbe morate ispitati. A ja Vas pitam, da li postoji bilo koja teritorijalna organizacija sa nazivom „Hrvatsko-muslimanska federacija“? Ne postoji, niti je postojala 1996. godine kada je pisana ova optužnica. Dakle, ne možete sada ni u ovom prvom dijelu reći da postoji osnovana sumnja u odnosu na ovaj navod - kazao je Omerćehajić.

Dalje je naveo da su se optuženi i saoptuženi kretali kako bi napustili teritoriju Republike Srpske „gdje su ostali nakon oslobođenja Srebrenice“. 

- Ja Vas sada pitam šta znači konstrukcija „oslobođenje Srebrenice“ i može li ona bilo gdje i bilo kako opstati? Međunarodni sudovi su jasno utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid kao najteži oblik kršenja svih humanitarnih pravila ratovanja i uopće najteži oblik djela protiv čovječanstva. Vi sada treba da odlučite o tome hoćete li prihvatiti da nađete da postoji osnovana sumnja da su se optuženi kretali nakon citiram „oslobođenja Srebrenice“. Molim Vas da ovaj moj navod ne shvatite u bilo kakvom retoričkom, političkom, etimološkom ili bilo kakvom drugom smislu, niti kao podlogu za bilo kakvu polemiku, nego kao fakat potvrđen u međunarodnom zakonodavstvu - kazao je Omerćehajić, između ostalog, u obraćanju na ročištu u Bijeljini.