Janusz Bugajski objavio je novi tekst za „The Hill“, u kojem analizira stanje na Balkanu, s akcentom na BiH i Srbiju i nedavna dešavanja u našem regionu, a u svjetlu izbora novog američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). 

Koliko je Bugajski važan, govori činjenica da je upravo on bio pozvan na nedavno salušanje u Kongres SAD, gdje je s još nekoliko stručnjaka dao preporuke za djelovanje buduće američke administracije na Balkanu. 

Poprište geopolitičkog sučeljavanja

Novi tekst Bugajskog za „The Hill“ prenosimo u cjelosti: 

- Izbor Džoa Bajdena (Joea Bidena) stvara u Moskvi tjeskobu da će globalne ambicije Rusije biti direktno ugrožene.  Dok se predsjednik Tramp usredotočio na povlačenje američkih snaga iz Evrope i izbjegavanje uplitanja u bilo kakve nove sukobe, Kremlj se boji da će se predsjednik Bajden ponovno uključiti u sporne regije u naporima ka zapadnim integracijama. 

Nedavna turneja po Balkanu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova pokazala je da je Moskva u nevolji. Izjave Lavrova o važnosti Balkana pokazuju vlastite pretenzije Rusije. Tvrdio je da bi neke zapadne zemlje "željele ovaj dio Evrope pretvoriti u poprište geopolitičkog sučeljavanja i stvoriti nove linije razdvajanja".  

Upravo je to ono što Kremlj pokušava postići kako bi spriječio preostale zemlje zapadnog Balkana da riješe svoje sporove i kvalificiraju se za članstvo u NATO-u i EU.

Lavrov je ciljao na dvije države koje Moskvi omogućuju da slijedi svoju regionalnu strategiju "podijeli i osvoji" - Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

U kontroverznoj posjeti Bosni i Hercegovini 15. decembra, Lavrov se otvoreno usprotivio proširenju NATO-a ističući vojnu neutralnost entiteta Republika Srpska. U stvarnosti, takve odluke može donijeti samo vlast u Sarajevu.

Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva zemlje istaknuli su kako su odbili sastanak s Lavrovom i njegovu posjetu nazvali nepoštivanjem zemlje. Kritizirali su ga jer se prvo sastao s Miloradom Dodikom, srpskim članom predsjedništva u RS, i jer se miješao u bosansku unutrašnju politiku. Lavrov je tvrdio da dva člana Predsjedništva postupala po uputama vanjskih sila, aludirajući na SAD.

Lavrov je ustvrdio da se Dejtonski sporazum, koji je okončao rat 1995. ne smije mijenjati uprkos "pozivima iz inostranstva". U stvarnosti, američki i EU dužnosnici istražuju ustavne formule koje mogu zaustaviti paralizu zemlje.  

Prepoznaju da Dejton sada guši razvoj zemlje i njene izglede za integraciju u EU. Lavrovov napad očito je bio odgovor na Bajdenovu izjavu da napori za izgradnju funkcionalne multietničke bosanske države ostaju nepotpuni, dok je najavio da će američka administracija pomoći u tom naporu.

Moskva se i dalje protivi napretku BiH u EU i Lavrov je ponudio razne ekonomske poticaje RS. To uključuje zajedničke projekte s ruskim firmama u plinskoj infrastrukturi koji bi entitet učinili još više ovisnim o Moskvi.

Lavrov je također zatražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), koji nadzire provedbu Dejtona, potez koji bi dodatno ohrabrio čelnike RS da prkose centralnoj vladi i prijete secesijom.

Moskva će tražiti zbližavanje s Bajdenom

Naknadna posjeta Lavrova Beogradu poslala je snažan signal ruske podrške s predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Moskva je zabrinuta što će Bajden pritisnuti Vučića da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, prihvati integriraniju Bosnu i Hercegovinu i prekinuti političko miješanje Srbije u unutarnje stvari Crne Gore.

Lavrov je također istaknuo projekte koji pojačavaju rusko prodiranje u srbijansku ekonomiju, uključujući plinovod Turski tok, brzu prugu Beograd-Novi Sad i hidroelektranu Đerdap 1.

Tokom posjete hramu Svetog Save, u kojem se čitalo Putinovo pismo, Lavrov i Vučić također su istakli usku povezanost ruske i srpske pravoslavne crkve, od kojih obje zagovaraju ruski i srpski teritorijalni revizionizam.

Moskva će nesumnjivo tražiti zbližavanje s Bajdenovom administracijom, kao što to čini sa svakim novim američkim predsjednikom. Svrha će biti uvjeriti Vašington da zanemari jednostrani dobitak Kremlja u stranim ofanzivama tokom prethodne četiri godine i zavarati Vašington da će novi veliki kompromis s Rusijom izbjeći buduće sukobe.

Dužnosnici Kremlja će demantirati otkrića o masovnom cyber-napadu ruskih obavještajnih službi na američke agencije i firme i istovremeno ih iskoristiti kako bi tvrdili da je hitno potreban popravak bilateralnih odnosa.

Bajden se mora oduprijeti pravljenju ustupaka Moskvi. Već je ustvrdio da je kibernetička obrana nedovoljna i da SAD trebaju "odvratiti naše protivnike" od učešća u budućim kibernetičkim napadima.

Osim što će poslati jasnu poruku o cyber-prostoru, nova administracija može afirmirati američke i savezničke interese odbijajući štetni ruski utjecaj na balkanskom poluotoku.