Azem Vlasi, ugledni prištinski advokat, dao je intervju „Dnevnom avazu“ u kojem je govorio, između ostalog, o upadu Trampovih pristalica u američki Kongres i reakciji vlasti Sjedinjenih Američkih Država na divljanje rulje.  

Vlasi je analizirao i angažman koji bi mogao imati novoizabrani predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) kada je u pitanju zapadni Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina. Također, govorio je i o ideji i realizaciji „mini Šengena“, dešavanjima u Crnoj Gori...

Miješanje Rusije i Srbije u regiji

Kako komentirate haos u američkom Kongresu i primopredaju vlasti u SAD? 

- Američka demokratija, ipak, funkcionira. Senat i Kongres su u skladu s ustavom verificirali izbor Bajdena za predsjednika. Nisu podlegli pritiscima ulice. A ružne scene s divljanjem Trampovih pristalica više govore o njemu kao kontroverznoj ličnosti nego o Americi.

Svijet to vidi. Nažalost, američko društvo je polarizirano. Ali, Amerika i njena demokratija su snažno utemeljeni i imaju regenerativnu sposobnost da ovo stanje prevaziđu. Bajden ima političke mudrosti i iskustva da zemlju povuče iz ovakvog stanja.

Kosovo i Srbija postigli su prije nekoliko mjeseci sporazum uz prisustvo predsjednika SAD Donalda Trampa. Hoće li izborom Bajdena doći do promjena kada je u pitanju regionalna saradnja?

- Sporazum potpisan između Kosova i Srbije u Bijeloj kući ostat će na snazi. Ali, to je samo jedan segment odnosa između ove dvije zemlje u vezi s ekonomskom saradnjom i saobraćajnom infrastrukturom.

Od Bajdenove administracije očekuje se veći angažman, zajedno sa EU, da se dođe do konačnog sporazuma koji podrazumijeva međusobno priznanje. I time stavljena tačka na sve konflikte nakon raspada bivše Jugoslavije, koje je Srbija izazvala.

Bajdenova administracija će se svakako više okrenuti našoj regiji. Predsjednik Bajden dobro poznaje regiju i zna koliko je stabilnost ovdje važna i za evropsku stabilnost. Drugo, da bi se umanjilo destruktivno miješanje Rusije i Srbije u regiji.

Zapad, znači i SAD, premnogo su ulagali za mir i normalizaciju života ovdje da bi dopustili da to bude dovedeno u pitanje. Put naše regije ka zapadnoevropskim integracijama nema alternative.

Očekujete li i jači angažman SAD kada je u pitanju BiH, kao i sve češće najavljivane izmjene Dejtonskog sporazuma?

- Svakako će se Bajdenova administracija više nego do sada fokusirati na Bosnu. Jer, "dejtonska BiH" je čedo američke (Klintonove) administracije. Važno je što su time okončani ratni užasi i zločini, ali je "dejtonska Bosna" postala nefunkcionalna država, što može ponovo ugroziti mir i stabilnost.

Zato će biti nužne dodatne intervencije koje podrazumijevaju izmjene i dopune dejtonskih rješenja. Prije svega u tome da BiH postane funkcionalna i više građanska država, bez mogućnosti blokada, opstrukcija i ucjena u ime entiteta ili jednog od tri naroda. Neupitna je ravnopravnost tri naroda, ali to ne isključuje ravnopravnost građana i samu Bosnu kao građansku državu.

Evropske integracije i Šengen

Može li zaživjeti ideja „mini Šengena“? Je li to pravi put saradnje? 

- "Mini Šengen" je maglovita ideja. Sve države regije trebaju u međusobnim odnosima primijeniti evropski režim slobodne trgovine i olakšati međusobni granični režim. Sve to mogu i u okviru CEFTA sporazuma.

Sa "mini Šengenom" ispada da države regije na duže staze odustaju od evropskih integracija i evropskog Šengena.

Nova vlast u Crnoj Gori izabrala je "klizajući put"

Kako komentirate dešavanja u Crnoj Gori nakon izbora? 

- Nova vlast u Crnoj Gori izabrala je "klizajući put" povratka ove države u naručje Srbije i Rusije. Nova vlast u suštini provodi politiku Srpske pravoslavne crkve, koja negira Crnu Goru kao državu i Crnogorce kao narod. Sve priče o borbi protiv korupcije i drugih slabosti ranije vlasti su kamuflaža i zamajavanje javnosti da bi se prikrio taj pravi strateški cilj.

Naravno, svaka vlast u svakoj državi treba da se bori protiv korupcije i svega što šteti državi i narodu. Ali, ovo što vidimo u Crnoj Gori nije samo to. Srećom, to neće proći.