Najava dolaska novog visokog predstavnika te inicijativa koju su najavili posebni predstavnik Europske unije Johann Sattler i veleposlanik SAD-a Erik Nelson (Eric) oko niza reformi, uključujući Izborni zakon, učinit će 2021. godinu u BiH politički iznimno izazovnom, piše Večernji list.
Glavnu ulogu u tome trebali bi imati Evropljani, odnosno Njemačka, uz snažnu podršku SAD-a.
Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko u intervjuu za Večerni list pozdravlja obnovljeno zanimanje EU-a i SAD-a, no ističe kako je ipak najvažniji dogovor predstavnika triju naroda.
Svjedoci smo posljednjih dana najava snažnijeg angažiranja SAD-a i Njemačke u BiH. Kakva su vam očekivanja u tome smjeru?
Moja očekivanja nisu velika ako se ne budu uvažavali interesi triju konstitutivnih zajednica u kontekstu mogućih promjena Ustava i slično. Mislim da je svima jasno, barem na vanjskopolitičkom planu, da bilo kakva promjena u Bosni i Hercegovini mora biti lokalna i zasnovana na dogovoru postojećih ustavnih kategorija, odnosno naroda. Jači angažman Bidenove administracije u ovom trenutku samo je san pojedinaca u Sarajevu i neki vid nostalgije dijela međunarodne zajednice, koja nekritički podržava bošnjačku želju majorizacije cijele BiH, za vremenima kad je BiH bila u fokusu CNN-a. Trenutačno je CNN zauzet svojim unutarnjopolitičkim temama, jednako kao i američka administracija. Kako sam već naglasila, fokus i rješenja trebamo pronaći na tragu ponuđenih europskih rješenja koja smo u Europskom parlamentu predlagali u više navrata. Rješenje o majorizaciji BiH na tragu je prijedloga američkog diplomata Warrena Zimmermanna koji je Bošnjacima nakon dogovora iz Lisabona 1992. godine savjetovao da odustanu od tzv. Cutileirova plana za buduću neovisnu BiH. Zimmermann je u svojoj knjizi naveo kako se kajao zbog toga. Zimmermannov poučak, da ga tako nazovemo, odbačen je u razmatranjima o mogućoj intervenciji Bidenove administracije.
Objavljeno je kako u sklopu tih promjena treba očekivati odlazak aktualnog visokog predstavnika Valentina Inzka i dolazak gospodina Christiana Schmidta. Što vam to govori?
- U transatlantskim razmišljanjima postoji pravilo da Europa vodi glavnu riječ što se tiče Bosne i Hercegovine. Europa je u prošlosti uglavnom popuštala Washingtonu zbog Daytonskog sporazuma, dok je Washington uvijek poticao Europu da u nekom trenutku preuzme vodstvo. Možda je sad prvi put da se to događa. Ako Njemačka bude ustrajala u svom prijedlogu, tek ćemo u travnju doznati što se krije iza tih političkih namjera.
U sarajevskoj političkoj javnosti smjena na čelu OHR-a protumačila se kao “proruska operacija” koju je poduprla Njemačka u interesu Dodika i Čovića?
- Gospodin Inzko je na čelu OHR-a već dvanaest godina, a u međunarodnim poslovima takve se pozicije obično rotiraju nakon tri do četiri godine. Dovoljno je da se prisjetimo mandata prijašnjih visokih predstavnika. Ukratko, došlo je vrijeme da se Inzko rotira, a tim pitanjem bavim se već od prošlog mandata u Europskom parlamentu. Poznat je moj stav da bi se proračun OHR-a, koji se djelomično financira iz IPA fondova, trebao postupno smanjiti te da se taj ured premjesti u Bruxelles kako bi prednost u provođenju europske politike imalo Izaslanstvo EU-a u Bosni i Hercegovini. Zašto bi građani Europske unije plaćali “dvije stolice” i prateću administraciju u Sarajevu? Ako i dođe do imenovanja g. Schmidta, ja ću i dalje tražiti odgovor na to pitanje.
Je li za vas realan Dayton 2 ili tek slijedi proces evolucije?
- Mi smo toliko daleko odskočili od Daytona 1 da uopće nije realno govoriti o Daytonu 2. Dayton 1, u biti, više ne postoji. Mislim da je to prilično jasno dokumentirao sudac Mato Tadić u svojoj knjizi o ustavnim promjenama na štetu Hrvata. Prema činjenicama koje su iznesene u njegovoj knjizi, Dayton se izmijenio kako bi devoluirao ustavnu, političku i administrativnu moć treće konstitutivne zajednice, odnosno većinski hrvatske zajednice koja se sastoji od većinski hrvatskog stanovništva i njihovih susjeda te zagovornika suživota u toj zajednici.
No očito je da se sve radi u cilju približavanja BiH EU. Znači li to definitivni obračun s “konstitutivnim” narodima kako to tumače probošnjačke političke opcije?
- Tu se očito vraćamo politici “wishful thinking”, što nije realno. Ne možete tek tako izbrisati temelje jednog društva poput Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska u svom je stavu vrlo jasna glede toga. Konstitutivnost je trajna kategorija i osnova za svaki mogući novi ustav u budućnosti. I građanska BiH je moguća preko triju zajednica. Bošnjaci zagovaraju građansku opciju majorizacijom. Kad bi je zagovarali preko triju zajednica, onda bi imali i moju potporu.
Što je onda, po vašem mišljenju, rješenje? Sve gradite na federalizmu, a primjer nogometnog kluba Zrinjski iz Mostara u jednoj od rasprava naveli ste kao metaforu rješenja?
- Nogometni klub Zrinjski većinski je hrvatski klub, a uspješnim ga čine pojedinci svih nacionalnosti. Ako se dobro sjećam, bilo je i razdoblje gdje su obranu većinom činili Bošnjaci, sredinu većinom Hrvati, a napad većinom Srbi. Ne znam kako je danas, ali ovo pokazuje da su sve tri zajednice u BiH multietničke, odnosno građanske. To je drugi model građanske BiH, onaj koji bi prihvatili i Srbi i Hrvati jer već sve postoji. Model majorizacije koji nude Bošnjaci i dio međunarodne zajednice nije provediv.
Bošnjački lider Bakir Izetbegović rekao je kako nijedno rješenje oko izmjena Izbornog zakona neće dogovoriti s hrvatskim čelnikom Draganom Čovićem bez suglasnosti Željka Komšića. Što vam to govori?
Poznato je da je gospodin Komšić drugo, radikalnije lice Bakira Izetbegovića. On služi svrsi te politike i njega se ništa ne pita.
Bošnjački političari još uvijek zagovaraju strani intervencionizam u BiH, dok hrvatski i srpski traže njihov odlazak. Je li vrijeme za završetak tutorstva nad BiH?
Jest. Ako Bosna i Hercegovina želi u Europsku uniju. To je uvjet.
U vašem rodnom Mostaru nedavno su održani lokalni izbori koji su kompromitirani pokušajem izbornih prijevara i manipulacija etničkim prebacivanjem birača. Kako to komentirate?
Pričekajmo kraj sudskih procesa kada je riječ o lažnim biračima, kazala je zastupnica Zovko za Večernji list.
