Pitanja: 

1. Ko je najodgovorniji za migrantsku krizu u našoj zemlji?

2. Bavi li se bh. vlast dovoljno i adekvatno ovim problemom?

3. Šta bi, prema Vašem mišljenju, bilo najbolje rješenje?

Spremne kasarne

Armin Kržalić:

1. Najodgovornije su vlasti, jer to ne bih nazvao migrantskom krizom, već krizom vlasti u BiH. Znači, to su institucije koje su po Ustavu zadužene za pitanja migranata, u ovom slučaju Ministarstvo sigurnosti. Jer od trenutka kada su migranti preko BiH počeli tražiti svoje domove u zemljama EU, to jest od 2018. godine, odgovornost snosi ministar koji je trebao upravljati na odgovoran način ovim pitanjem.

Znači, u tom segmentu najviše odgovornosti leži na Ministarstvu sigurnosti, s obzirom na to da smo u tom periodu imali obećanja i informacije da je BiH spremna da se nosi s ovim pitanjem, da ima spremne vojne kasarne koje mogu primiti migrante ako krenu preko BiH.

2. Ako gledamo unazad dvije godine, pokazalo se da pristup i način na koji se bh. vlasti bave ovim pitanjem nisu dali dobre rezultate. To potvrđujemo činjenicom da je došlo do sekuritizacije, ali i promjene stava javnosti BiH prema migrantima kroz narušavanje javnog reda i mira, ugrožavanje sloboda građana i njihove nesigurnosti.

3. Vrlo jednostavno, to je promjena sadašnjeg sistema upravljanja koja bi trebala da se desila jučer, a ne danas.

Preko naših leđa

Šuhret Fazlić:

1. Sve nesavršenosti države BiH najbolje se vide na migrantskoj krizi. Dakle, svuda u svijetu se događa migrantska kriza, događala se i prije nas, ali niko nije imao ovoliko problema koliko mi imamo. Hoću reći da su nadležni državni organi. Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i Vijeće ministara, nadležne agencije i službe morali su planirati i poduzeti mjere da ne bi dolazilo do problema koje imamo. Bilo bi manje migranata i sve bi drugačije izgledalo.

2. Strategija Ministarstva sigurnosti 2018. godine bila je - ako dođu, i otići će. Tu su države, manje-više, gledale da jedna drugu prevare. Mi, generalno, ovdje, u Krajini, nemamo ništa protiv toga da to nije išlo preko naših leđa. Kasnije je ministar Radončić bio počeo provoditi neke aktivnosti.

3. Prvo treba poduzeti mjere da migranti što manje ulaze u BiH, dakle da se sprečava ulazak i da se vrši readmisija migranata u Srbiju i Crnu Goru, pa i u Hrvatsku kada uđu BiH, odnosno, raditi readmisiju s državama porijekla.

Kontroliranje granica

Marin Bago:

1. Prvi i najodgovorniji je onaj koji unosi nemir u druge zemlje i samim tim stvara ekonomsku migraciju. Što se nas tiče, propusnost granica je poraz jedne zemlje kao takve, a, ako ne kontrolirate svoje granice, onda bilo ko može ulaziti, hodati i raditi što želi. Dakle, prva stvar u toj priči su granice Bosne i Hercegovine. Jer, ako je neka zemlja Evropske unije pustila migrante da dođu, zbog čega bi se neko drugi bavio tim problemom?

2. Kada vidimo tužne ljude u snijegu, bose, gole, pokrivene dekama, jasno je da tim nesretnicima nismo pružili ni najosnovnije. A, kao zemlja, potpisali smo mnoge ugovore. I ne možemo onda govoriti šta to ima veze s nama, ko su oni itd. Svaka zemlja je potpisala brojne ugovore i postoje standardi i norme ponašanja.

3. Teško da BiH može riješiti problem migranata, ali barem možemo za novac koji dobijemo od drugih zemalja osigurati uvjete za njihov boravak u našoj zemlji, ali i stvoriti sigurnosno okruženje, kako za njih tako i za građane.