Svjetski dan energetske efikasnosti obilježava se svake godine 5. marta u čast prvog sastanka svjetskih eksperata, održanom na ovaj dan 1998. godine u Austriji, na kojem su razgovarali o energetskoj krizi i njenim mogućim rješenjima.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se u svijetu potrošnja energije povećati za 40 posto tokom naredne dvije decenije, što znači da vlade svih zemalja trebaju provoditi posebne mjere.

Veliki potencijal

Energetska efikasnost podrazumijeva upotrebu manje količine energije za obavljanje istog posla, a da se pritom ne naruši kvalitet života i rada ljudi. Najčešće mjere koje se poduzimaju radi smanjenja gubitaka energije i povećanja energetske efikasnosti jesu zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim, zamjena energetski neefikasnih potrošača efikasnim, bolja izolacija prostora koji se grije, zamjena dotrajale stolarije u prostorima koji se griju, ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače energije.

Potencijal za ulaganje u mjere energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je veliki. Prije svega, tu se misli na ulaganja u izolaciju objekata, zamjenu prozora i vrata, unapređenje sistema grijanja i rasvjete, zamjenu neefikasnih električnih aparata te mnoge druge mjere ugradnje materijala i opreme.

Energetski sektor u našoj zemlji je jedan od najvažnijih izvoznih sektora i pokretač ekonomskog razvoja. Ovaj sektor, također, ima ključni značaj za pristup BiH Evropskoj uniji i za energetsku sigurnost na zapadnom Balkanu. 

Također, BiH bi mogla više nego udvostručiti svoju proizvodnju energije ako bude kapitalizirala svoj potencijal hidroelektrana, koristila obnovljive izvore energije, implementirala mjere energetske efikasnosti i izgradila više termoelektrana.

Stariji stambeni objekti, građeni u vrijeme kada energetska efikasnost nije bila primarna, projektirani su sa slabijom izolacijom. Uz oronule ili oštećene fasade i dotrajale prozore, takve zgrade danas su veliki potrošači energije.

Ulaganjem u mjere energetske efikasnosti, kao što je, naprimjer, izolacija kuća, moguće je uštedjeti gotovo polovinu novca koji se koristi za grijanje.

Naprimjer, kuća na kojoj su primijenjene mjere energetske efikasnosti trošit će upola manje energije, a samim tim bit će upola manje ispuštanja štetnih plinova. Energetska efikasnost je jedna od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađivanja zraka koje je prisutno u gradovima širom Bosne i Hercegovine, posebno u zimskim mjesecima.

Ključna područja

Ključna područja u kojima se mogu primijeniti mjere energetske efikasnosti su:

- Toplotna izolacija zgrade - izolacija vanjskog omotača (zidovi, krov i pod), prozori, roletne

- Grijanje

- Hlađenje i ventilacija

- Priprema potrošne tople vode

- Korištenje električne energije u domaćinstvu - štedljiva rasvjeta, kućanski električni uređaji, uključujući frižidere, mašine za pranje i sušenje veša, mašine za pranje suđa, i male kućanske uređaje - TV, DVD, muzičke linije, kompjutere, printere, mikrovalne pećnice, miksere, ventilatore.

Mogućnosti za finansijske uštede su značajne, ovisno o vrsti implementiranih mjera energetske efikasnosti, uglavnom oko 20-30 posto se može uštedjeti malom investicijom. Moguće je uštedjeti između 5 i 10 posto samo koristeći energiju na pametan i racionalan način. Kada potrošač već otplati inicijalnu investiciju za primjenu mjera energetske efikasnosti, on nastavlja ostvarivati uštede.

Brojne prednosti

Iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH napominju da su brojne prednosti energetske efikasne gradnje kao što su:

- Finansijska ušteda kroz smanjene izdatke za grijanje, hlađenje i električnu energiju, duži životni vijek zgrade

- Kvalitetniji uvjeti za boravak i rad, uz postizanje toplotnog komfora unutar objekta

- Doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, kao i globalnim klimatskim promjenama

- Smanjenje negativnog utjecaja za zdravstveno stanje korisnika.

Informacioni sistem energijske efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine – ISEE

S ciljem osiguranja sistemskog pristupa u rješavanju pitanja iz oblasti energijske efikasnosti, Vlada Federacije BiH je 2017. godine usvojila Zakon o energijskoj efikasnosti u Federaciji BiH, koji, između ostalog, propisuje i obavezu sistemskog upravljanja energijom u javnom sektoru.

Kako bi se javnim institucijama olakšala primjena ovih odredbi spomenutog zakona te u svrhu osiguranja što većeg nivoa dostupnosti informacija, Zakonom o energijskoj efikasnosti propisana je obaveza uspostave i vođenja Informacionog sistema energijske efikasnosti u FBiH, za koju je zadužen Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

U svrhu implementacije ove odredbe Zakona o energijskoj efikasnosti u FBiH, početkom 2019. godine donesen je Pravilnik o Informacionom sistemu energijske efikasnosti FBiH.

U ovom informacionom sistemu će se na jednom mjestu moći naći svi zakonski i strateški dokumenti iz ove oblasti, podaci o potrošnji energije i vode u svim javnim objektima, podaci o ostvarenim uštedama nakon primjene mjera povećanja energijske efikasnosti, registar izdatih energijskih certifikata zgrada, registar obavljenih pregleda tehničkih sistema (sistema grijanje i klimatizacija), a istovremeno će služiti za verifikaciju ostvarenih ušteda, te izvještavanje u skladu s propisanim obavezama.

Naš okoliš, naša budućnost, budimo odgovorni