Na današnji dan, 21. maja, 1471. godine rođen je njemački slikar i graver Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Po dubokom interesovanju za prirodu i čovjeka sličan je Leonardu da Vinčiju, a po snazi je izrazit German.
Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život").
1471. - U londonskom zatvoru "Tauer" ubijen engleski kralj Henri Šesti, posljednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama ("Rat dviju ruža"), a prijesto je ponovo preuzeo Edvard Četvrti.
1527. - Rođen španski kralj Felipe Drugi, koji se tokom vladavine od 1556. do smrti 1598. iskazao kao veliki pobornik rimokatoličke reakcije, čija je inkvizitorsko-apsolutistička politika u Nizozemskoj izazvala ustanak protiv španske vlasti. Predvodio je zemlju u ratovima protiv Osmanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina poslije njegove smrti.
1639. - Umro italijanski filozof dominikanac Tomazo Kampanela, jedan od rodonačelnika utopijske filozofije, koji je 27 godina proveo u tamnici. U djelu "Sunčeva država", napisanom po uzoru na Platona i Tomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom društvu kao nekoj vrsti platonističke komunističke republike.
1688. - Rođen engleski pisac Aleksander Poup, predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove "Ilijadu" i "Odiseju".
1844. - Rođen francuski slikar Anri Ruso - Carinik, samouk, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju kritike skrenuo je jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je uticao na stvaranje škola "naivnih slikara" u Evropi i Americi. Djela: "Svadba", "Šetnja", "San", "Zavodnica zmije", "Usnula Ciganka".
1860. - Rođen holandski ljekar Vilem Ejnthoven, osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924. godine.
1894. - Srpski kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu konzervativni iz 1869. godine.
1904. - U Parizu osnovana Svjetska fudbalska federacija - FIFA.
1921. - Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik režima Leonida Brežnjeva, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gdje je ostao do 1986. Tvorac je sovjetske hidrogenske bombe, ali se kasnije žestoko protivio nuklearnom naoružavanju.
1927. - Američki pilot Čarls Lindberg spustio se u Pariz, preletjevši za 33 sata i 29 minuta 5.850 kilometara od Long Ajlenda u Njujorku, čime je postao prvi čovjek koji je avionom preletio Atlantik.
1935. - Umro holandski botaničar Hugo de Fris, osnivač eksperimentalne genetike. Prema njegovoj mutacionoj teoriji evolucije - nasuprot učenju Čarlsa Darvina - nove vrste nastaju naglom genetičkom promjenom - mutacijom. Djela: "Teorija mutacije", "Vrste i varijeteti, njihovo mutaciono porijeklo".
1944. - Poslije osvajanja Monte Kasina saveznici u Drugom svjetskom ratu probili front njemačkih nacističkih snaga u Italiji.
1982. - Britanske trupe u Foklandskom ratu iskrcale se na Foklandska ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956. Buenos Aires je preduzeo vojnu akciju, polažući pravo na ta ostrva u južnom Atlantiku - oko 500 kilometara od argentinske obale, na kojima Argentinci nikad nisu živjeli - na osnovu toga što su Foklandi pripadali Španiji, kao i Argentina. Španija je 1771. ostrva predala Velikoj Britaniji, 45 godina prije nego što je Argentina stekla nezavisnost.
1991. - Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cvijeća u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.
1991. - Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren poslije 14 godina brutalne vladavine i otišao u izbjeglištvo.
1994. - Bakili Muluzi preuzeo dužnost predsjednika Malavija, kao prvi šef te afričke države izabran na demokratskim izborima.
1996. - Na istočnoafričkom jezeru Viktorija potonuo tanzanijski feribot, s kojeg se od oko hiljadu ljudi spasilo samo 114.
1998. - Indonezijski predsjednik Suharto podnio ostavku, popustivši pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija predvođenih studentima, čime je izgubio vlast poslije 32 godine diktatorske vladavine.
2006. - Na referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore građani izglasali nezavisnost.
2008. - Francuska policija uhapsila Franciska Havijera Lopeza Penju, lidera baskijske separatističke organizacije ETA.
