Valentin Incko (Inzko), visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Krivičnog zakonu BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Dolazi kasno

Zakon stupa na snagu osam dana od objave odluke, odnosno u subotu, 31. jula, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština BiH ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Januš Bugajski (Janusz), ugledni američki analitičar i viši saradnik Centra za analize evropskih politika, za Hayat.ba je komentirao da ova Inckova odluka dolazi kasno, ali je istovremeno potvrdila da postoji razlika između slobode govora i govora mržnje, posebno kada se radi o političarima i čelnicima vlada.

- Negiranje i poricanje dokazanih ratnih zločina i poricanje međunarodno pravne presude za genocid štetni su oblici dezinformacija koji potiču međunacionalne sukobe. Posebno je to naglašeno za Bosnu i Hercegovinu, gdje su bol i tuga zbog zločina počinjenih nad nevinim i nenaoružanim civilima još uvijek prisutni – kazao je Bugajski.

Osvrnuo se i haotični i skandalozni govor Milorada Dodika, koji je u polusatnom "medijskom orgijanju" negirao genocid i nekoliko puta uvrijedio Incka te ponovo pominjao otcjepljenje entiteta RS.

Historijska činjenica

Bugajski je kazao da je genocid počinjen u BiH historijska činjenica koju su potvrdile međunarodne institucije.

- Odgovorni političari, građanske i vjerske vođe moraju osigurati da se događaji koji su doveli do toga nikad ne ponove. Zanimljivo je da su ljudi koji se najviše protive takvim zakonima o genocidu i ratnim zločinima ili historijski revizionisti s velikim ambicijama ili oni s grižnjom savjesti koju pokušavaju prikriti i zabijeliti – poručio je Bugajski.