Izjava novog visokog predstavnika u BiH Christana Schmidta u svakom slučaju je ohrabrujuća, jer je u skladu s činjenicama i u skludu s Ustavom BiH, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, piše portal HMS.

Podsjetimo Schmidt je na konferenciji održanoj u nedjelju u Njemačkoj kazao kako je Komšić hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je uz ostalo Schmidt.

Nakon Komšićevog negodovanja zbog Schmidtove izjave i drugi bošnjački član predsjedništva Šefik Džaferović ustao je u obranu neobranjivog tvrdeći da je Komšićev izbor u skladu s Ustavom BiH.

Dogovor o izmjenama Izbornog zakona je moguć i potreban

– Izbor Komšića je po Ustavu BiH. Kazano je da Hrvata i Bošnjaka biraju građani u FBiH. Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, nego pripada hrvatskom narodu i njega su birali svi građani u entitetu Federacija BiH. Isto tako ja nisam bošnjački član Predsjedništva”, protumačio je Džaferović Ustav BiH na način kako to njemu odgovara.

Čolak kaže kako Džaferović potpuno proizvoljno i namjerno pogrešno tumači Ustav BiH, kako bi opravdao sadašnju protuustavnu dominaciju predstavnika Bošnjaka u Predsjedništvu BiH.

- Hrvati, Bošnjaci i Srbi su konstitutivni i jednakopravni narodi, po Ustavu. A kako će biti konstitutivni i jednakopravni, ako Bošnjaci imaju dva svoja predstavnika u Predsjedništvu, a Hrvati ni jednog. Da su članovi Predsjedništva predstavnici građana, onda ne bi postojala tri člana Predsjedništva, već jedan, pojašnjava Čolak.

Valjda je jasno, dodaje, da ta tri člana Predsjedništva BiH- Bošnjak, Hrvat i Srbin trebaju biti izraz izborne volje tri naroda, kao potvrda njihove konstitutivnosti i jednakopravnosti, jer u BiH nije sustav pripadničke već predstavničke demokracije.

O ustavnoj jednakopravnosti naroda, kaže, govori i činjenica da članovi Predsjedništva BiH odluke donose konsenzusom, a u slučaju preglasavanja svaki od članova Predsjedništva ima pravo veta kojeg potvrđuju, u slučaju člana Predsjedništva BiH iz RS Narodna skupština Republike Srpske, a u slučaju bošnjačkog i hrvatskog člana Klub Bošnjaka, odnosno klub Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH. – Da oni nisu zamišljeni kao predstavnici naroda, već građana, onda njihov veto ne bi potvrđivali klubovi naroda, već zastupnički, građanski domovi, pojašnjava Čolak.

Kaže kako nije točna ni Džaferovićeva tvrdnja da, po Ustavu, ne postoje hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva. Naime, dodaje, u Članku 5, stavak 2 d) Ustava BiH jasno piše hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH.

Komentirajući tvrdnje bošnjačkih političara, prije svih Komšića, kako presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga nalažu ukidanje načela konstititutivnosti, Čolak kaže kako je i to neistina. Ističe kako su presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže izbor legitimnih predstavnika konstitutivnoh naroda u Dom naroda i neizravno Predsjedništvo BiH i presude Europskog suda u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić” kojima se nalaže otklanjanje diskriminacije u mogućnosti kandidiranja pripadnika nacionalnih manjina i “ostalih” komplementarne, te da postoje modeli, a oni su već i predočeni javnosti, kojima se kroz izmjene Izbornog zakona mogu provesti sve presude.

Bez obzira na Schmidtove stvove Čolak smatra kako ne bi bilo dobro da visoki predstavnik nameće izmjene Izbornog zakona, već one trebaju biti proizvod dogovora domaćih vlasti, jer “vidite do čega nas je dovelo to što su visoki predstavnici nametali zakone.”

– Dogovor o izmjenama Izbornog zakona je moguć i potreban, neophodna je samo politička volja za to, a nju evo i prema ovim reakcijama na izjave gospodina Schmidta među vladajućim bošnjačkim političarima još, na žalost, ne vidimo, kaže Čolak.

Na upit je li i rad međuresorne radne skupine za izmjene Izbornog zakona zaustavljen s obzirom na paralizu rada institucija BiH, Čolak je odgovorio potvrdno.

Pa i u ratu se razgovaralo

– Ova međuresorna radna grupa je ekspertna, no činjenica je da smo svi mi članovi političkih stranaka. I kada bi došlo do političkog dogovora, vrlo brzo bi i ta međuresorna radna grupa usvojila rješenje koje bi se postiglo na političkoj razini, smatra Čolak

Ističe kako je jedini izlaz iz sadašnje krizne situacije razgovori i politički dogovor. 

– Pa i u ratu se razgovaralo, a zašto se onda ne bi razgovaralo u miru. U protivnom upast ćemo iz ove u još dublju krizu sa nesagledivim posljedicama.

Upitan što ukoliko se ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona, Čolak kaže kako je u tom slučaju upitno održavanje, odnosno implementacija rezultata izbora koji se trebaju održati u listopadu iduće godine.

-Vi znate da je Ustavni sud BiH presudom u predmetu Ljubić izbrisao određene odredbe Izbornog zakona BiH. Bez tih odredbi, a njih može nadomjestiti jedino Parlamentarna skupština BiH, a nikako SIP, ne može biti konstituiran Doma naroda Federalnog parlamenta, a onda ni državni Dom naroda. Bez toga se ne može formirati ni izvršna vlasti niti u Federaciji, niti na razini države, upozorio je Čolak.