Iako psihijatri nerado u medijima raspravljaju o dijagnozi, posebno kada je osoba uključena u ovako brutalan zločin, 58-godišnji Austrijanac Kopitz je označen kao „maligni narcis“. Teško je razumjeti zašto ovako mračan poremećaj nosi ime lijepoga cvijeta, dok se ne sjetimo da je narcis u našem jeziku - sunovrat.

- Narcistički poremećaj ličnosti često se izjednačava sa samoljubljem i plitkošću ali nije tako jednostavno. Narcisi se mogu se osećati ljuto, anksiozno, depresivno i osramoćeno ukoliko se rekacije okoline ne uklapaju u sliku njihovog idealnog i zaštićenog sebe. Strogo strukovno,narcistički poremećaj ličnosti karakterišu problemi sa identitetom i emocionalnom regulacijom. Nemaju izgrađen identitet i ne znaju ko su. Ovaj poremećaj, osim na osobe koje boluju od njega, negativno utiče i na živote njima bliskih osoba, kao i osoba sa kojima su u svakodnevnom kontaktu, objašnjava nam prof. dr. Abdulah Kučukalić neuropsihijatar i vještak iz ove oblasti.

Krivi ste vi

Narcistički poremećaj ličnosti pripada takozvanoj B kategoriji poremećaja ličnosti. Unutar ove grupe nalaze se: granični poremećaj ličnosti, narcistički poremećaj ličnosti, histrionički poremećaj ličnosti, kao i antisocijalni poremećaj ličnosti.

- Kod ljudi sa narcisoidnim poremećajem ličnosti postoji mehanizam odbrane po kojem su za sve nevolje u njihovom životu krive druge osobe jer oni su zapravo bolji od svih. Kod patoloških narcisa osjećaj srama izaziva toliku disfunkcionalnost da reagiraju impulsivno. Oni sram mogu osjećati zbog gubitka partnera, posla...objašnjava doktor Darko Marčinko, predsjenik Hrvatskog društva za poremećaje ličnosti i direktor Klinike za psihijatriju KBC Zagreb.

Danas se procenjuje da se procenat osoba sa poremećajem ličnosti kreće od 6% do 10% u opštoj populaciji (procenat muškaraca sa poremećajem ličnosti je veći u odnosu na procenat žena).

Alen Nakić advokat iz Sarajeva sa bogatom praksom iz krivičnog prava kaže da se pravo nažalost bavi samo posljedicama ovakvih poremećaja a ne prevencijom.

- Vještačenje psihijatra u konkretnim slučajevima nama daje odgovor o uračunjivosti, odnosno, koliko je počinilac bio svjestan radnji koje su dovele do počinjenja krivičnog djela.

Doktor Kučukalić upravo u svijesti o činjenjenu pravi razliku između osoba sa poremećajima ličnosti i psihotičnim pacjentima.

- Narcisi su najčešće visokofunkcionalne osobe sa uspješnom karijerom i statusom u društvu. Oni su apsolutno svjesni svojih radnji ali ne mogu kontrolirati svoje impulse. Kada nešto žele, smatraju da na to imaju pravo sad i odmah. Kada ne dobiju, postaju agresivni i oni su veoma česti počinitelji krivičnih djela. Sa druge strane psihotični pacjenti nemaju pravu sliku stvarnosti, nisu svjesni svojih radnji i rjeđe su počinioci ovakvih djela objašnjava doktor.

Sociopati neprestano lažu

Sociopati su skloni neprestanom laganju, nisu u stanju procijeniti što je ispravno, a što pogrešno i između ostalog su arogantni. Nije rijetkost da se ljudi nađu u braku s psihopatom, no zbog njihove ekstremne sposobnosti za manipulacijom i sticanjem povjerenja drugih ljudi, ni u jednom trenutku ne posumnjaju u to. Sociopata je, s druge strane, puno lakše uočiti jer se ne može suzdržati i ima emocionalne ispad. Ako se psihopat u interakciji s vama uznemiri, u stanju je zadržati svoju smirenost, dok će se sociopat razotkriti. Maligni narcis se nalazi između ova dva polariteta. 

Roditelji primjete ali rijetko reaguju

Iako je uzrok nastanka poremećaja u ranom djetinjstvu, do samog razvoja poremećaja kao i njegove dijagnostike dolazi tek u adolescenciji. Uzroci mogu biti emocionalna zapuštenost, nedosljedan odgoj ili roditelji sa istovjetnim poremećajem.

- Roditelji moraju primjetiti da se njihovo dijete drugačije ponaša ali tome ne daju pravi značaj. Tek malobrojni potraže pomoć. Najčešći izgovori su da je dijete razmaženo. Kada poremećaj ponašanja preraste u poremećaj ličnosti, bude kasno, kaže Kučukalić.