Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) komentirao je posljednje izjave predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o tome da će eventualne sankcije prema RS-u i njemu biti datum samostalnosti ovog bh. entiteta. Istakao je da je on u BiH da više bude u pozadini, a da bh. institucije donose odluke.
- Ukoliko postoje određene stavke u vezi kojih treba razgovarati i imati čak i različite stavove kao što je to uobičajeno u demokratiji onda ćemo to i učiniti. Ja sam zapravo u potrazi za time gdje leže problemi i moram biti otvoren, ono što sam vidio zadnjih dana, posebno danas, zaista se zapitam čemu to služi - rekao je Šmit za N1.
Istakao je da RS ima pravo postojati isto kao i Federacija BiH.
- Ukoliko se neko boji da će doći do osamostaljenja RS, taj entitet ima pravo postojati baš kao i Federacija BiH ne znam otkud te debate da li dolaze od javnosti ili političara. Institucije zapravo trebaju raditi svoj posao i ja se čudim ovim diskusijama koje se vode za državnost. Ono što nas treba zanimati je zašto tako veliki broj mladih odlazi. Kada govorimo o tome ko treba djelovati to su odgovorni u zemlji i ne možete očekivati samo da ja djelujem. Istovremeno ne možete željeti biti nezavisni, a ne donositi odluke. Tako da zaista pozivam na donošenje i poštivanje odluka institucija BiH - dodao je.
Upitan je i da li će koristiti svoje bonske ovlasti pa i kada su u pitanju sankcije prema određenim zvaničnicima?
- Takve ovlasti najbolje da ostanu u ladici i da se ne koriste. Ali su u ladici. Kada je riječ o Dodikovim najavama, u tom slučaju najprije trebaju reagovati institucije BiH i donosioci odluka. I u ovom trenutku ne vidim nikakvu pravnu osnovu zašto i kako bi ove predodžbe i izjave koje se trenutno daju mogle postati stvarnost. Isto tako te odluke, ako govorimo o nekakvom prijenosu su odluke koje svi moraju donijeti zajednički, dakle, zajedničko rješenje - naglasio je Šmit.
Istakao je da ukoliko se želi novi Ustav da to mora proći Parlament BiH poštujući postojeća pravila.
- To onda nije zadatak visokog predstavnika već parlamentarnih tijela. Mislim da je stav i mene i Vijeća za provedbu mira da bonske ovlasti ostanu u ladici. Iz poštovanja prema građanima BiH želimo vidjeti da se ovdje donose vlastite odluke, a to je, između ostalog i priprema za pristupanje EU - naveo je.
Danas je Dodik rekao da EU neće donijeti sankcije, ali da je moguće da to učini Njemačka.
- Ne znam kako da to kažem na bosanskom jeziku, ali to je takva glupost. Spreman sam za diskusiju, međutim, takvim fantazijama nema mjesta. Trebamo razgovarati o konkretnim temama i tu su svi povezani i ja ću na tome insistirati u svom mandatu prema Dejtonu koji predviđa da više budem u pozadini, a to je da više budem u pozadini, a da građani sve više donose odluke samostalno i takve zvučne izjave možda dobro zvuče, ali nisu zamjena za politiku. Isto tako suverenitet i teritorijalni integritet zemlje nije upitan i on neće biti doveden u pitanje -rekao je Šmit za N1.
Visoki predstavnik odgovorio je i na pitanje da li je spreman da se sastane sa Dodikom te da li postoje naznake za to?
- Ja sam već izrekao brojne pozive, s druge strane, situacija nije takva da me Dodik ne poznaje. Mi smo u prošlosti sarađivali vrlo konstruktivno i ja sam u budućnosti spreman za nešto takvo. Ja sam vakcinisan i testiran negativan sam, znam se ponašati za stolom i spreman sam razgovarati - istakao je.
Na pitanje da li i dalje stoji pri Zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Inzko te da li će ga na kraju povući što je i zahtjev predstavnika RS, Šmit je kazao da se bavi ovim zakonom i diskusijama koje je on izazvao u BiH.
- Nijedan zakon na svijetu ne može optužiti cijeli jedan narod. Uvijek se radi o individualnoj odgovornosti. Vidite u Srbiji se za par dana obilježava 80. godišnjica masakra u Kragujevcu. To su učinili pojedinci iz njemačkog naroda i u ovom zakonu kojeg ste pomenuli je također zabranjeno da se negiraju takva djela. Ovaj zakon nije uperen protiv nekoga, radi se o standardu Evropske unije i trebaju građani shvatiti da to nije protiv njih. Zapravo se radi o nečemu što je jedan zajednički zadatak u kontekstu EU. Ja sam Nijemac i znam šta govorim i znam da bi se to kod nas podrazumijevalo da nas neko pita da li želimo takav zakon i isto tako i drugdje. Tako da to nije napad na ljude koji nemaju veze s tim bez obzira na njihovu nacionalnost - kazao je Šmit.
