U hotelu Bristol u Mostaru sinoć je održana promocija knjige "Bosanskohercegovački integracijski put – izazovi u ispunjenju pravnog i ekonomskog kriterija", čiji su autori univerzitetski profesori dr. sc. Edin Rizvanović i dr. sc. Željko Batinović.

O značaju knjige govorili su promotori prof. dr. Vesna Kazazić i prof. dr. Mehmedalija Hadžović.

- Ova knjiga, koja tretira izuzetno aktuelnu temu, nastala je na osnovu saradnje Sveučilišta i Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Integracijski put BiH autori analiziraju konfrontiranjem evropskog iskustva i bh. ambijenta, primjenom EU modela, čiju osnovicu čine kriteriji za članstvo (pravni i ekonomski), od čijeg ispunjenja zavisi članstvo u Uniji i dinamika približavanja. Pri tome se prvenstveno misli na ispunjavanje obaveza utvrđenih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U kojoj mjeri ćemo uspjeti, sa obzirom na datost EU modela, zavisi, kako to autori kažu na kraju knjige, prvenstveno od naše spremnosti da zarad vlastitih interesa intenziviramo proces legislativnih i privrednih promjena - rekla je prof. dr. Vesna Kazazić.

Prof. dr. Mehmedalija Hadžović rekao je da, sa današnje distance, jasno je da je motiv nastanka Evropske unije bioekonomski, a to je stvaranje većeg i kompetitivnijeg tržišta, na osnovu utvrđenih poluga: carinske unije, tržišnih sloboda, utvrđivanjem zajedničkih pravila konkurencije, te ustrojem zajedničke trgovinske i poljoprivredne politike. 

- Kontinuelni karakter transponiranja evropskog iskustva na BiH zasniva se na trgovinskim sporazumima zaključenim sa zemljama regije (danas važeća CEFTA-e 2006) i posebno na najznačajnijem dokumentu – Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Provjera uspješnosti u ispunjavanju ekonomskog kriterija: izgradnja funkcionalne tržišne ekonomije, izvršena je kroz analizu rezultata vanjskotrgovinske razmjene. Uz to, autori ukazuju na značaj članstva u WTO-u - rekao je prof. dr. Hadžović.

Dr. sc. Željko Batinović istakao je da analiza vanjskotrgovinske razmjene obuhvata period 2001-2017. godina, praćenjem njenih osnovnih pokazatelja: stope pokrivenosti uvoza izvozom (uvoz, izvoz), te trgovinskom bilansu.

- Stopa pokrivenosti uvoza izvozom bilježi rast sa 35,3 posto (2001) na 61 posto (2017), s tim da se zadnjih nekoliko godina bilježi stagnacija - kazao je dr. sc. Batinović.

Istakao je da je kontinuiran rast izvoza, ali i, posebno zabrinjavajuće, kontinuirano raste uvoz, čiji je rezultat visok trgovinski deficit, koji se zadnjih desetak godina ustalio na oko 7 milijardi KM. 

- Državne podrške, koje opredjeljuju konkurentnost bh. privrede, su znatno niže u odnosu na evropski standard. Izdvajanja BiH (2017. godine) su iznosila nešto ispod 1 posto BDP-a (oko 163 miliona eura godišnje), za razliku od Hrvatske (članice EU) – 3,39 posto BDP-a (1,66 milijardi eura godišnje), i Srbije (članice CEFTA 2006)- 2,15 posto BDP-a. Članstvo u WTO-u, koja sa 97 posto participira u ukupnoj svjetskoj trgovini, je još želja, a istu sudbinu, od evropskih zemalja, dijele još samo Srbija i Bjelorusija. Mali Šengen ne može biti alternativa CEFTA-i 2006, a još manje WTO-u - istakao je Batinović.

Integracijski model što ga je EU ponudila Bosni i Hercegovini je uniforman i jasno određen – u političkom smislu, od Mape puta, preko Studije izvodivosti, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pa do Mišljenja Evropske komisije i ocjene urađenog. U ekonomskom smislu, to je značilo zaključenje regionalnih bilatelarnih Sporazuma o slobodnoj trgovini, kasnije objedinjenih u Sporazumu CEFTA 2006, te Privremenog trgovinskog sporazuma sa EU (2008) - kazao je prof. dr. Edin Rizvanović.

Rizvanović je dodao da je ključni dokumenat za integracijski proces Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji sadrži obaveze i rokove za realizaciju.

- Osim toga, bitno je afirmisati ulogu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, bez koga nema provođenja reformi. U kontekstu zadovoljenja pravnog i ekonomskog kriterija, ubrzanje procesa zahtijeva značajne izmjene legislative, počev od Zakona o konkurenciji, čije pojedine odredbe nisu u skladu sa pravnom stečevinom EU, zatim: Zakona o sistemu državne pomoći, Zakona o računovodstvu i reviziji, Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, Zakona o stečaju, Zakona o podsticanju razvoja male privrede, te propisa fiskalne naravi, kako bi se, osim zadovoljenja kriterija, ostvarile osnovne vrijednosti prava: funkcionalnost, pravda i pravna sigurnost. Na kraju, u Federaciji BiH treba urediti Privredne (trgovačke) sudove, koji bi kontribuirali bržoj registraciji, efikasnijem rješavanju sporova i svrsishodnijem stečajnom i likvidacionom postupku, čime se, u zbirnom izrazu, stvaraju uvjeti za dinamičniji ekonomski i društveni razvoj - istakao je Rizvanović.