Za razliku od bh. političkih predstavnika, čast izuzecima, koji često tvrde da se ne može razgovarati, pregovori zapadnih zemalja i Rusije o tekstu rezolucije koju će razmatrati Vijeće sigurnosti dokaz su da itekako treba pregovarati, kaže za “Avaz” Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.
On ističe da je cilj postignut, mandat EUFOR-a će biti produžen, a rezolucija ni u kom slučaju niti dotiče, niti derogira ulogu visokog predstavnika.
- Sve drugo je neko politikantstvo. Ovo je dobra prilika izabranim organima vlasti u BiH da rade ovih godinu dana, kako ne bi ponovo tražiti i moliti za produženje mandata EUFOR-a, kako bi se stvorili uslovi da EUFOR ne treba BiH. Mi u BiH nismo nikakva afrička plemena i trebamo sjesti i razgovarati o svim pitanjima, ali treba biti objektivan, isključiti lične, a u prvi plan staviti interese društva i države – kaže Kržalić.
Zbog ostvarenih ciljeva on se ne slaže sa ocjenama kako je iz pregovora u Njujorku Rusija izašla kao pobjednik, te navodi da Rusija ne želi doprinositi konfrontaciji na zapadnom Balkanu, posebno BiH.
– Njen stav je bio i meni iznenađujući nakon što je rekla da nema ništa protiv produženja mandata EUFOR-a. Ona je zadržala taj kurs na kojem ne želi doprinijeti daljnjem pogoršanju situacije. SAD su, uz pomoć drugih zemalja, uspjeli su da ovu rezoluciju izbalansiraju. Slobodno možemo reći da je ovo pobjeda demokratije, razgovora i konsenzusa. Ne slažem se sa stavovima da Rusija želi destabilizirati stanje u BiH, jer to nije u njenoj strateškoj politici – dodaje profesor Kržalić.
U trenutnim okolnostima moć države BiH je rascjepkana na parcijalne pojedinačne interese političara i stranaka, dodaje, podržavajući ocjenu da se politika u BiH zasniva na dnevnim površnim procjenama i ličnim dojmovima.
- Često baziramo stavove na dezinformacijama. Mediji često plasiraju dezinformacije i to je postizanje cilja određenih specijalnih ratova. Politika ne bi trebala da se kreira i vodi na površnim informacijama. Zato imamo situaciju da čim visoki predstavnik iznese izvještaj koji je u “našu korist”, odmah kažemo, evo ga, on se probudio. Čim izjavi nešto što nama ne odgovara, onda je na strani RS. Dakle, mi subjektiviziramo ono što lično osjećamo i ne gledamo realno na situaciju – pojašnjava Kržalić.
To i ne predstavlja posebno iznenađenje, jer na većini rukovodećih pozicija nemamo dobre menadžere ili političare. Političari se ponašaju kao da sve znaju i nedosljednim stavovima koje mijenjaju u hodu prave štetu, a njihovi savjetnici ih tapšu po ramenima.
– Subjektivne stavove možete iznositi kući, na minderu ili u kafani, ali kao političar ste preuzeli odgovornost i svoje stavove morate bazirati na provjerljivim i objektivnim podacima. Ako ih nemate, onda nemojte ništa ni govoriti. Zato kod nas svi kažu ono što misli mahala, a sutra moraju to da pobijaju – ističe Kržalić.
Kao i u svim krizama, od migrantske, zdravstvene, pa sada i političke, eksperti su potisnuti u stranu, pa su loši i rezultati bh. politike, diplomatije i drugih struktura.
- Nije problem stvoriti sliku. Pogledajte šta su naši predstavnici u vlasti napravili i šta imaju iza sebe prije nego što su došli u politiku. Ima tu par ljudi koji su nešto uradili, ali sve ostalo je nula. On se samo zakačio kao krpelj, pa bi učinio sve da se ne vrati na poziciju s koje je došao, jer ništa ne radim mjesec dana, a uzmem 4.000 maraka. Zato se koriste svi mehanizmi da se zadrži status quo, da se ostane na vlasti, ako treba možemo malo i destabilizirati zemlju i regiju – kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.
Nakon što je teme nametnula retrogradna i separatistička politika, u BiH se više i ne razgovara o gorućim problemima – stalnim poskupljenjima, loš odgovor na pandemiju, nedovoljan broj vakcinisanih građana, zdravstvu, obrazovanju, odlasku mladih i izostanku stranih investicija.
