Moramo se vratiti se ljudskim pravima u osnovi naše buduće arhitekture na Balkanu, a ne nekim u suštini nacionalističkim konstruktima kao što to imamo u krajnjem slučaju danas, izjavio je bivši šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija nakon što je danas moderirao paneom posvećenom zapadnom Balkanu u okviru 8. Baku Globalnog foruma, javlja izvještač Fene iz glavnog grada Azerbejdžana.
- A kada je riječ o kompromisu, o čemu se govorio na panelu ne može se govoriti o kompromisu na vrijednostima, ne može se praviti kompromis o tome hoćemo li ljudska prava ili nacionalizam, nema kompromisa o tome hoćemo li praviti društvo "konstitutivnih naroda", po kojem su jedni važni a drugi nisu jer nisu konstitutivni... - kazao je.
Lagumdžija je istakao da je u svom izlaganju Susan Elliott najavila nastavak saradnje s Nacionalnim komitetom za američki vanjsku politiku o tome kakve će skupove imati u SAD-u u narednih nekoliko mjeseci.
- Ovdje ima jedan broj ljudi iz sektora međunarodnih nevladinih organizacija koji upravo planiraju neke aktivnosti vezano za zapadni Balkan u Vašingtonu, te smo dogovorili kako zajedno o tome govoriti. To je platforma iza koje ćemo pokušati okupiti što veći broj ne plaćenih lobista, nego što veći broj ljudi koji se bave budućom arhitekturom euroatlantskog svijeta, zapadnog Balkana i BiH - rekao je Lagumdžija.
Na samom panelu je bivši bugarski predsjednik Petar Stojanov naveo da zemlje zapadnog Balkana pripadaju Evropi, te da institucionalno zaokruženje Evropske unije neće biti završeno bez ovih zemalja.
Pritom je postavio pitanje da li je Brisel zahtjevniji sada prema zemljama zapadnog Balkana nego što je nekad bio prema zemljama Višegradske grupe ii Rumuniji i Bugarskoj. On smatra da EU danas ima zahtjevnije uvjete za prijem, ali je ipak izrazio optimizam, jer se proces proširenja nikad nije zaustavio. Međutim, političke eite moraju ispuniti svoj zadatak.
Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kazao je da sada živimo u veom različitom svijetu u odnosu na period njegovog mandata. Uticaj nekih velikih sila veoma je različit od tog vremena.
Kad je u pitanju zapadni Bakan on postavlja pitanje da li vjerovati obećanjima EU o proširenju, a sva strategija ovih zemalja vezana je za približavanje EU. Zato je pitanje povjerenja veoma važno.
On se nada, kao političar koji se borio za europezaciju svoje zemlje da će EU nastaviti napore na proširenju, ali nije siguran u to.
Ako EU ne nastavi proces proširenja na zapadnom Bakanu imat će strateški problem, a nestabilnost na evropskim granicama će dovesti do nesigurnosti, smatra Tadić.
Zemlje zapadnog Balkana moraju prihvatiti postojeće granice, jer je želja za promjenom granica uzrokovala rat krajem prošlog stoljeća, upozorio je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, međutim, smatra da kapacitet za prijem ipak zavisi od pojedinih zemalja kandidata.
Podsjetivši koliko je napora Hrvatska uložila na svom putu ka EU, rekao je da su na tom putu postali bolja država i bolje društvo.
Kaže da "EU nije imala kapacitet" da primi Hrvatsku koja je bila opterećena korupcijom ili nesaradnjom s Haškim tribunalom, ali je imala kapacitet kad su ta i druga pitanja riješena.
- Ključno pitanje nije kapacitet EU za proširenje, nego kapacitet zemalja da ispune kriterije i postanu bolje. Ključ je u njihovim rukama. U nekim zemljama, nažlost, nema pozitivnog napretka, ali evropska budućnost tih zemalja zavisi od njih samih - zaključio je Josipović.
